Ulazak američkog kapitala u projekat Južne interkonekcije za jedne je realna šansa da BiH prvi put dobije stabilan izvor plina. Za druge je pak opcija, da umjesto Amerikanaca nosilac projekta bude asocijacija firmi iz Hrvatske i BiH, sa sjedišem u Mostaru. Na tome je jasno insistirao HDZ BiH koji se od ranije protivio da 'BH-Gas' vodi projekat izgradnje Južne interkonekcije kako je predviđeno zakonom koji je usvojen krajem 2024. godine.
ADVERTISEMENT
“Naš primarni cilj je definirati tvrtku koju bi napravili kao jednu asocijaciju tvrtki iz javnog segmenta djelovanja iz Hrvatske i BiH, Federacije BiH, koja bi bila nositelj projekta Južne plinske interkonekcije sa sjedištem u Mostaru, a paralelno s tim raditi sve druge projekte. Ali mi je drago da smo krenuli i da vidimo nekakve interese, a naš strateški interes je upravo da američki partneri zajedno s nama krenu u realizaciju ovog projekta”, rekao je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.
Prema još aktuelnom Zakonu o Južnoj interkonekciji, nosilac projekta je isključivo BH-Gas, ali postoji politički dogovor među akterima u Federaciji da će doći do izmjena u tome. Od ranije se pričalo i pisalo da je Čovićev plan bio da se osnuje nova firma u kojoj bi, između ostalih, svoje učešće imala i jedna hrvatska kompanija, no to nisu podržali domaći političari, niti američka ambasada, koja se nakon toga snažno uključila u projekat izgradnje i upravljanja južnom interkonekcijom.
Činjenica jeste da će uloga BH-Gasa biti drugačija, u odnosu na ono što predviđa zakon, no ne treba zanemariti ni činjenjicu da je BH-Gas upravo vlasnik dijela infrastrukture kroz koju će prolaziti južna interkoneckija.
“Ne može se bez BH-Gasa implementirati ova ideja zato što su vlasnici infrastrukture tamo oko Travnika, može se sve uraditi do te tačke, ali očigledno da će BH-Gas imati svoju ulogu. Ali ako ćemo iskreno, u ovakvom zakonu koji bi trebao ići u pravcu koncesije nisu okolnosti iste kao što smoranije planirali, tu BH-Gas ima drugačiju rolu i nemamo ništa protiv da u tim izmjenama zakona repozicioniramo ulogu BH-Gasa”, kazao je Elemdin Konaković, predsjednik Naroda i pravde.
Kapacitet plinovoda iznosio bi do 1,5 milijardi kubnih metara plina godišnje. No, domaća ili američka kompanija, poptuno je za struku nebtino ko će na kraju i graditi Južnu intekonekciuju. Ono što je bitno jeste veliku korist koju će Federacija ali i BiH imati od nje u smislu prvenstveno razvoja tržišta i industrije u područjima u kojima nemamo izgrađenu infrastrukturu za prirodni gas.
“Najbolje bi bilo koristiti ga za neke industrijske procese koji trebaju visoke temperature za svoje proizvodne procese, neke nove pogone koji će se tu javiti a onda iskorištavati otpadnu toplotu za grijanje gradova koji su u blizini te trase. Isto tako možemo praviti male gasne elektrane koje će služiti za regulaciju proizvodnje i potrošnje eleketrične energije s obzirom da za to postoji sve veća i veća potreba”, smatra Azrudin Husika, profesor na Mašinskom fakultetu u Sarajevu.
Projekat izgradnje Južne interkonekcije bi se realizovao po koncesijskom modelu – prema sadašnjim izvjesnim i realnim planovima, američki privatni investitor bi finansirao, gradio i upravljao plinovodom određeni period.
Da bi se dodijelila koncesija moraće se mijenjati zakon o Južnoj interkonekciji kojom je BH-Gas definisan kao nosilac cijelog projekta. Također, BiH i Hrvatska moraju potpisati međunarodni sporazum o realizaciji. Dokumentacija bi mogla biti završena do jeseni 2026. godine, nakon čega bi izgradnja mogla započeti.