ADVERTISEMENT

Zakon o izgradnji Centra za odlaganje radioaktivnog otpada, Saboru je predložila Vlada.

Državni sekretar u Ministarstvu gospodarstva Hrvatske Vedran Špehar kazao je da je Hrvatska do početka 2028. dužna početi s odvozom nisko i srednje radioaktivnog otpada iz NE Krško. Zbog toga je, kaže, potrebno što prije krenuti s postupkom izgradnje Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada

“Hrvatska i Slovenija dužne su zbrinuti nisko i srednje radioaktivni otpad iz NE Krško, svaka svoju polovinu, te početi s odvozom tog otpada iz kruga nuklearne elektrane najkasnije do početka 2028. godine te isti zbrinuti u skladu s međunarodnim, europskim i nacionalnim propisima kako bi se oslobodio skladišni prostor u samoj elektrani za privremeno skladištenje novog otpada koji će nastati daljnjim radom,” kazao je Špehar u raspravi o prijedlogu Zakona o izgradnji Centra za odlaganje radioaktivnog otpada, prenosi HRT.

Dodao je da su te odgovornosti definisane međudržavnim ugovorom Hrvatske i Slovenije, te u slučaju da ne dođe do pravovremene izgradnje Centra, Hrvatska neće moći početi s preuzimanjem svog dijela niskog i srednje radioaktivnog otpada iz NE Krško i neće izvršiti svoju obvezu.

Špehar ističe da su razmatrane četiri lokacije, osim Trgovske gore još Petrova gora, Moslavačka gora i Papuk. Utvrđeno je da je Trgovska gora "preferentna lokacija" do koje se došlo nakon niza istraživanja, da je odgovarajuća i da ispunjava uslove.

Nakon donošenja zakona, najavio je, prvi idući korak biće donošenje uredbe o naknadi lokalnoj zajednici na čijem će se području Centar nalaziti. Predviđa se uplaćivanje određene količine novca prema lokalnoj jedinici i namjena korištenja tih sredstava, rekao je.

U Centru za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, osim nisko i srednje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane (NE) Krško, zbrinjavaće se i institucionalni radioaktivni otpad iz bolnica i industrije , a koji se sada privremeno skladišti na različitim lokacijama, u Zagrebu na dva instituta, te u krugu brojnih bolnica.

Špehar je podsjetio je da NE Krško radi već 40 godina, da je elektrana nedavno dobila produljenje na još 20 godina, a nakana je da dobije još dodatnih 20 godina. Znači da je ona sada negdje na polovici radnog vijeka. Za dodatno produženje rada, napomenuo je, trebaće uložiti u elektranu oko milijardu evra.

Kada je riječ o iskorištenom nuklearnom gorivu iz NE Krško, Špehar je kazao da će se ono do daljnjega nastaviti skladištiti na lokaciji elektrane minimalno do 2043. godine, a maksimalno do 2063. kada će po zatvaranju i razgradnji elektrane morati biti riješeno i pitanje odlaganja istrošenog radioaktivnog goriva.

“Zakon o izgradnji Centra za odlaganje radioaktivnog otpada je lex specialis i njime će se omogućiti početak postupka procjene utjecaja na okolinu za Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac na Trgovskoj gori, utvrditi nadležnost za provođenje postupka, te utvrditi interes RH za izgradnju istoga. Tek nakon što se utvrdi da je uticaj zahvata na okolinu prihvatljiv, ide daljnja procedura,” kazao je Špehar.

U replikama, zastupnike je najviše zanimala hoće li građani koji će živjeti u blizini budućeg Centra biti sigurni, a Špehar je rekao da je to imperativ.

Marijana Petir (NZ) izrazila je protivljenje izgradnji Centra bilo gdje u Hrvatskoj jer smatra da je prvo trebalo iscrpiti sve mogućnosti razgovora sa Slovenijom.

“Mogli smo dogovoriti sa Slovenijom da to bude zbrinuto kod njih, pored NE Krško, gdje se već gradi takvo jedno odlagalište,” rekla je.

“Pregovarali jesmo, no iscrpili smo sve mogućnosti i slovenska strana nije voljna preuzeti našu polovicu otpada,” odgovorio joj je državni sekretar.

Poslanik SDSS-a u Hrvatskom saboru Milorad Pupovac istakao je tokom današnje rasprave da o tome treba pitati opštinu Dvor i BiH u čijoj je neposrednoj blizini ta lokacija.

"Planirana lokacija je uz granicu, uz rijeku Unu. Naš zadatak je da zaštitimo Unu, prirodni pojas, ali i da se otklone strahovi u regionu i BiH o uticaju. Ukoliko postavljaju pitanja na nama je da damo odgovor, a ne dajemo", rekao je Pupovac.

On je ocijenio da je "na leđa opštine Dvor" stavljeno da se nosi sa ovim pitanjem, a da su odluke donosili županije i Vlada Hrvatske.

Pupovac je naveo primjer kako je vođena žestoka rasprava kada je Češka gradila nukelarnu elektranu u blizini granice sa Austrijom.

On je takođe ukazao da se godinama ne rješava pitanje rekonstrukcije mosta na graničnom prelazu u Dvoru.

"Zašto bi onda bili ohrabreni da se ne boje skladišta radioaktivnog otpada. Nema granične prepreke kad je uticaj u pitanju. Takav način treba promijeniti i ozbiljno razgovarati, kao i o graničnim prelazima sa BiH", rekao je Pupovac.

On je istakao da je skladištenje radioaktivnog otpada značajan projekat, ali da ovo pitanje zaslužuje drugačiji pristup.

"Svi znamo da bi institucionalni i otpad iz Nuklearne elektrane Krško trebalo da se skladišti na području Čerkezovca u neposrednoj blizini BiH i Novog Grada. Raspravljamo kao da će se sve odluke samo tako realizivati. Ipak treba pitati i Dvor i susjednu zemlju", zaključio je Pupovac.

BiH se protivi izgradnji centra za radioaktivni otpad na Trgovskoj gori, podsjetio je ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Bojan Vipotnik. On je naglasio da Hrvatska treba poštovati međunarodne konvencije i svoj status članice EU, te upozorio da BiH kao potencijalno pogođena zemlja nije uključena u postupak odlučivanja.

Vipotnik je podsjetio da je Hrvatska još 1999. godine političkom odlukom odabrala lokaciju Čerkezovac na Trgovskoj gori za odlaganje radioaktivnog otpada, zanemarujući stručne argumente i prekogranične konsultacije. Prema njegovim riječima, odluka o dopremanju otpada iz Nuklearne elektrane "Krško" ostaje politička i iznad struke, čime se prenosi rizik na BiH bez njenog konsenzusa.