ADVERTISEMENT

Ovo otkriće pomjera vremensku liniju kontrolisane upotrebe vatre od strane ljudi za najmanje 360.000 godina unazad, rekli su zvaničnici muzeja.

"Ovo je zapanjujuće otkriće. Ovo mijenja pravila igre u ovoj oblasti", rekao je Simon Parfitt, viši istraživač ljudske evolucije u Prirodoslovnom muzeju i Univerzitetskom koledžu u Londonu.

Dokazi pronađeni na lokalitetu Barnham sastoje se od sitnih fragmenata piritne stijene veličine dva centimetra (oko 0,8 inča) uz drevna ognjišta i zagrijane kremene, što sugerira da je vatra namjerno stvarana i održavana, a ne da je prirodno zapaljena munjom.

"Čim smo vidjeli pirit, shvatili smo da smo pronašli nešto izvanredno", rekao je Parfitt.

"Budući da se pirit ne javlja prirodno u tom krajoliku, njegovo prisustvo pokazuje da su imali sposobnost da naprave vatru po volji."

Udaranje kremena o nodule pirita stvara iskre, što ukazuje na to da je bio bitan dio pribora za paljenje vatre.

"Činjenica da postoje piriti pokazuje ne samo da su mogli održavati vatru, već su je i pravili", rekla je Silvia Bello, stručnjakinja za drevno ljudsko ponašanje u Prirodnjačkom muzeju, naglašavajući značaj otkrića.

Istraživači vjeruju da su palioci vatre vjerovatno bili rani neandertalci na osnovu lobanje pronađene u blizini, datirane u to vrijeme.

"Ta lobanja je prilično sigurno rani neandertalac, tako da bi, po pretpostavci, ljudi u Barnhamu koji su palili ove vatre također bili rani neandertalci", rekao je Chris Stringer, stručnjak za ljudsku evoluciju u muzeju.

Kontrolisana vatra je omogućavala drevnim ljudima da se zagriju u hladnijim regijama, drže predatore podalje, kuhaju hranu za lakšu probavu i prošire svoj domet resursa. Vatra je također služila kao središnja tačka za druženje i prenošenje znanja.

"Sigurno je u vrijeme kada ljudi nisu mogli loviti, vatra bila dobar prostor za okupljanje, međusobnu interakciju i potencijalno učenje i podučavanje", rekao je Bello.