ADVERTISEMENT

Šta BiH treba ispuniti da ne bi dospjela na sivu listu, razgovarali smo sa direktorom Agencije za oduzetu imovinu Federacije BiH, Emirom Bašićem.

Uskoro se bliži 1. februar do kada BiH mora završiti osnovne preporuke koje je pred njih stavio MONEVAL. Šta se mora obaviti i dokle je BiH stigla?

"Iz ovog dijela koji se odnosi na rad Federalne agencije za upravljanje oduzetom imovinom, preporuke su da se postavi sistem efikasnog oduzimanja i upravljanja imovinom na državnom nivou i sa toga aspekta Federalna agencija je bila uključena u izradu samog zakona, tj. državnog zakona koji tretira ovu materiju", rekao je Bašić.

Šta taj zakon, koji vrlo željeno iščeku iz EU na državnom nivou predviđa?

"Osim rezultata koji se generalno od BiH očekuju, a to je povećanje tretiranja krivičnih djela koji se odnose na pranje novca i dijela opštog kriminaliteta propisanog krivičnim zakonima, očekuje se i formiranje državne agencije za upravljanje oduzetom imovinom i precizno statističko izvještavanje o oduzetoj imovini", kaže Bašić.

Je li taj zakon završen u kakvoj sad on proceduri?

"Mi smo bili dio radne grupe pri Ministarstvu pravde koja je učestvovala na izradi tog zakona i mi i kolege također iz Republike Srpske. Taj zakon je skoro u potpunosti završen, ostalo je da Ministarstvo pravde privede sve ostale aktivnosti pri kraju i isti uputi u Parlamentarnu proceduru. Ako govorimo o sadržaju zakona, postoji politička saglasnost da se pri Ministarstvu pravde Bosne i Hercegovine formira sektor kao jedno koordinaciono tijelo, a da entitetske agencije upravljaju sa imovinom koja bude oduzeta rješenjima Suda Bosne i Hercegovine", govori Bašić.

U posljednje dvije godine BiH bilježi dobre rezultate, posebno je povećan broj finansijskih istraga i to krivična djela opšte kriminaliteta, povećan je broj sudskih odluka dostavljenih agenciji.

"Čini mi se 2024. godine to je bilo 39 odluka, već u prvoj polovini 2025. godine imamo 56 odluka i kada je u pitanju trajno oduzimanje imovinske koristi, u zadnje dvije godine agencija je uplatila u budžet Federacije 7,5 miliona maraka trajno oduzetih novčanih sredstava. Također smo određene nekretnine i vrijednosti koje nismo prodali u zakonom predviđenom roku i kako to zakon propisuje, poklonili u određenim institucijama, tako i zgradu koja se nalazi u centru grada koja je izuzetno visoke vrijednosti, poklonili smo uredu za reviziju institucija Federacije i htjeli smo time da ispoštujemo direktivu Europske unije o ponovnoj upotrebi oduzete imovine, a svakako i da jačamo institucije koje treba da nadziru naš rad", rekao je Bašić.

Šta ako do 1. februara BiH ne bude uspjela izvršiti sve što se od traži, hoće li Agencija snositi posljedice?

"Ne mislim da će federalna Agencija kao dio sveukupne ekipe koja radi na ispunjavanju ovih uslova. Ja moram reći da se naporno zaista radi na ispunjavanju preporuka. Imam ono što je bilo do federalne agencije, mi smo taj dio završili. Ostao je taj dio koji se tiče državnog zakona i mislim da on ne treba i neće biti politički problem, obzirom da nam je svima u interesu da neko upravlja sa tom imovinom koju oduzima Sud Bosne i Hercegovine i da se ta imovina kao takva stavi ponovno u upotrebu, dodaje Bašić.

Je li ima problema federalna agencija kada je riječ o oduzetoj imovini? S kakvim se problemima suočavate?

"Problem su otprilike uvijek operativne prirode, ali i zakonodavne prirode. Mi ćemo uskoro da uputimo izmjene i dopune našeg zakona, jer prema trenutno važećem zakonu mi ne možemo upravljati sa imovinom koju oduzima Sud Bosne i Hercegovine. Dakle, potrebno je u tom zakonodavnom okviru neke stvari promijeniti, također i u operativnom djelovanju agencije kako bi olakšali naše upravljanje i kako bi efikasnije sprovodili naredbe i rješenja sudova u Federaciji, ali evo i u Bosni i Hercegovini", kaže Bašić.

Šta bi značilo formiranje takve agencije na državnom nivou?

"Prije svega značilo bi da uspostavljate sistem za oduzimanje imovinskih koristi koja je stečena krivičnim djelom. Moja lična želja je da tu bude agencija na državnom nivou, međutim, evo rekao sam vam, politička neka saglasnost vodi koracima da takvom imovinom upravljaju entitetske agencije koje su već kapacitirane i spremne da preuzmu takvu vrstu obaveze".

A zbog čega je to tako i zbog čega se želi na entitetske agencije to prenijeti? Zašto nekome nije u interesu da se formira državna agencija?

"Treba gledati sveukupne političke prilike u Bosni i Hercegovini, ne bih zaista znao reći zašto je to tako. Ja sam vam rekao, moja lična želja je da tu bude agencija kao institucija, samostalni organ uprave na državnom nivou, svakako bi bilo bolje, ali neki dogovori da tu bude sektor pri Ministarstvu pravde kao koordinaciono tijelo", zaključio je Bašić.