Iz Centra za sigurnosne studije navode da je prošlo više od šest mjeseci kako su završene javne konsultacije Ministarstva sigurnosti BiH vezane za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o policijskim službenicima BiH, ali ni u Vijeću ministara BiH ni u Parlamentarnoj skupštini BiH nema ni naznaka kada bi ove značajne izmjene odredbi mogle biti upućene u zakonodavnu proceduru.
ADVERTISEMENT
Predložene izmjene odnose se na mjere koje bi omogućile urgentniju i lakšu proceduru popunjavanja policijskog kadra na državnom nivou. Policiji trenutno nedostaje skoro 30 posto uposlenika s projekcijom da će do kraja naredne godine taj procenat porasti za još 15 posto, što realno prijeti ugrožavanjem obavljanja redovnih poslova iz njihove nadležnosti. U praksi bi to značilo nemogućnost adekvatne zaštite državnih granica, postupanja u borbi protiv najtežih oblika organizovanog kriminala i terorizma, odnosno kvalitetnu zaštitu osoba, objekata i skupova od međunarodnog i domaćeg značaja.
"Najteža situacija je svakako u Graničnoj policiji BiH (GP BiH) kojoj trenutno nedostaje 761 policijski službenik, a na kraju ove godine će taj broj porasti za dodatnih 125 policajaca. Da apsurd bude veći, Vijeće ministara BiH je na sjednici u julu usvojilo novu sistematizaciju GP BiH pa je tako s postojećih 2.426 uposlenika povećalo broj na 3.120. Razumljivo je da su političari prepoznali potrebu za povećanjem brojnog stanja graničara, usljed proširenja obima posla i pridodatih obaveza, kojih, recimo, susjedna Hrvatska ima oko 6.500, ali je neshvatljivo da pri tome nisu ponudili niti razmotrili rješenja za evidentnu krizu nedostajućeg kadra", ističu iz Centra za sigurnosne studije.
Policijski službenici na državnom nivou školuju se, odnosno osposobljavaju za rad u državnim policijskih institucijama jedino putem školovanja kadeta u Agenciji za školovanje i stručno usavršavanje kadrova (AEPTM) u Mostaru, koja trenutno ne posjeduje kapacitete za pravovremeno nadomještavanje nedostajućeg broja policijskih službenika. Predloženim zakonskim izmjenama previđena je mogućnost zapošljavanja policijskih službenika iz drugih policijskih organa u BiH, kao i izmjene odredbi vezanih za sticanje uslova za penziju. To bi pružilo opciju policijskom službeniku da obavlja određene poslove do 65. godine, ako ispunjava uslove i uz saglasnost rukovodioca, bez obzira na osigurani staž.
Kao što je navedeno, najalarmantnija situacija s policijskim službenicima je u najvećoj agenciji na državnom nivou, GP BiH, ali slična sitaucija značajno afektira i rad Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH, čiji službenici akumiluraju veliki broj prekovremenih radnih sati. Tu treba pridodati i Državnu agenciju za istrage i zaštitu (SIPA), čija popunjenost policijskih službenika od 79 posto u značajnoj mjeri ograničava kapacitete za borbu protiv povećanih i savremenih sigurnosnih izazova i prijetnji.
"Nadamo se da će nadležni i odgovorni u BiH, u interesu građana i evropskih integracija, što ozbiljnije i hitnije pristupiti sistemskom rješenju hroničnog nedostatka policijskog kadra na državnom nivou kako bi, u svjetlu opravdanog nezadovoljstva sindikata državnih i policijskih službenika svojim statusom, ali i pada povjerenja građana u policijske strukture, bar djelimično unaprijedili postojeću nezavidnu situaciju", navodi Denis Hadžović, predsjednik Centra za sigurnosne studije u saopćenju za javnost.