Američke sankcije Naftnoj industriji Srbije na snazi su sedam dana. One bi posredno mogle uticati i na region, posebno na Bosnu i Hercegovinu, čiju četvrtinu tržišta pokriva NIS, kaže bivša ministrica energetike Srbije za Euronews. Posljedica za sada nema, a nadležni tek nijemo posmatraju kako će problem riješiti Srbija.
ADVERTISEMENT
Dvadeset pet odsto naftnog tržišta BiH opskrbljuje NIS, tvrdi Zorana Mihajlović za Euronews. No, o toj vijesti resorni ministri energetike bez mnogo komentara. Naftaši iz oba entiteta tek kratko umiruju građane da je tržište stabilno. Ipak, o njegovoj zavisnosti progovaraju s druge strane Drine.
“To ne može da se ne odrazi na region, to je apsolutno nemoguće. NIS je jedna velika kompanija. Bosansko tržište 25% tržišta dobija od NIS-a,” rekla je Zorana Mihajlović.
Sistemskih rizika za tržište nema, kaže Admir Čavalić, postoje samo pojedinačni.
“To nije značajan, toliko značajan udio na našem tržištu koji bi napravio neke veće sistemske poremećaje,” kaže Čavalić.
Hrvatski ministar privrede Ante Šušnjar izjavio je prije nekoliko dana da se "iz rafinerije u Pančevu snabdijeva 20 posto tržišta derivata u BiH."
"Ovo je dodatni izazov i za BiH, a do kraja mjeseca očekujemo završetak modernizacije rafinerije u Rijeci, čime bi se povećali kapaciteti pa bismo na taj način mogli pomoći BiH, a djelimično i Srbiji”, rekao je Šušnjar nedavno za HRT.
Indirektne posljedice mogla bi osjetiti i Crna Gora.
“Direktne posljedice po Crnu Goru neće biti toliko izražene kao u Srbiji. Ali indirektne ćemo osjetiti, kroz povećane cijene naftnih derivata u Srbiji povećaće se cijena roba u Srbiji, a mi 54% roba uvozimo iz Srbije,” kaže finansijski konsultant iz Podgorice Stefan Gajević.
Sankcije Naftnoj industriji Srbije, koje su na snazi od prošle nedjelje, neće građane ostaviti bez nafte, poručio je predsjednik Srbije nakon sastanka sa predsjednikom Upravnog odbora Gaspromnjefta Aleksandrom Djukovim.
Do sada su najjači udarac osjetile kompanije u regionu, a prvi među njima hrvatski Janaf, čija saradnja sa NIS-om čini 40 odsto poslovanja. Procjenjuje se da bi do kraja godine prihod Janafa bio smanjen za 18 miliona dolara, ali stručnjaci ističu i problem sa susjednom Mađarskom, odakle su povećane isporuke nafte ka Srbiji.
“Imamo nesporazum s Mađarima kojima prijeti zaustavljanje dotoka ruskog naftovoda, pa traže da dobiju niže cijene za nižu tarifu, a to nije ostvarivo,” naveo je Davor Štern, bivši ministar privrede Hrvatske.
Čitava ideja obustave rada Rafinerije u Pančevu, u izjavi mađarskog šefa diplomatije Szijjarta, pomenuta je kao argument u debati o eventualnom zatvaranju naftovoda “Družba”, ali analitičari ne djeluju zabrinuto da bi moglo da dođe do regionalne nestašice.
Dok neki stručnjaci smatraju da klupko mogu da odmotaju samo Amerikanci, bivša ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović kao rješenje vidi smanjenje ruskog učešća u Naftnoj industriji Srbije. Objašnjava da bi to moglo da se dogodi ukoliko bi (još) 11 procenata akcija privremeno uzela Srbija.