Najnoviji Izvještaj o procjeni ekoloških i sigurnosnih rizika za kamenolom Krupačke stijene pored Sarajeva ukazuje na višestruke izazove i prijetnje koje proizlaze iz neadekvatno vođene eksploatacije mineralnih sirovina u osjetljivim prirodnim područjima.
ADVERTISEMENT
Rekao je ovo Muriz Spahić, akademik geolog, prilikom predstavljanja Izvještaja o procjeni ekoloških i sigurnosnih rizika za kamenolom Krupačke stijene i kamenoloma Zukulja kod Mostara. Učesnici predstavljanja izvještaja su ovom prilikom pozvali nadležne da preispitaju dosadašnje prakse odobravanja koncesija te da osiguraju da eksploatacija prirodnih resursa ne ide na uštrb zdravija ljudi.
Spahić ističe da posebno zabrinjava činjenica da se kamenolom Krupačke stijene nalazi neposredno iznad rijeke Željeznice, čije vode, infiltracijom kroz Sarajevsko polje, direktno učestvuju u snabdijevanju Sarajeva pitkom vodom. Time svaka aktivnost u tom prostoru nosi i obiline posijedice po zdravlje ljudi, stabilnost ekosistema i dugoročnu sigurnost vodoopskrbnog sistema glavnog grada, kaže on.
Osim negativnih utjecaja na pejzaž, kvalitet zraka i biodiverzitet, Izvještaj o procjeni ekoloških i sigurnosnih rizika kamenoloma Krupačke stijene upozorava i na nedostatak sanacionih mjera, nelegalno odlaganje i spaljivanje otpada, kao i fragmentiranu upravljačku strukturu uslijed entitetske granice koja prolazi kroz eksploatacijsko područje.
“Nažalost, Krupačke stijene nisu izoliran slučaj. Vrlo sličan scenarij razvija se i na lokalitetu Zukulja kod Mostara, gdje je planirana eksploatacija kamena najvažnijih hercegovačkih izvorišta i područja koje direktno utiče na hidrološku stabilnost i kvalitet vode u urbanim zonama Mostara. i u tom slučaju, lokalna zajednica nije bila adekvatno uključena u procese odlučivanja, a projene uticaja na okoliš nisu uzimale u obzir kumulativne i dugoročne posijedice”, reako je Spahić.
Oba primjera, dodaje, jasno pokazuju da je u BiH hitno potreban usklađen zakonodavni okvir, jačanje institucionalnog nadzora, međuentitetska i međukantonalna saradnja, te što je najvažnije - uključivanje lokalnih zajednica u donošenje odluka koje direktno utiču na njihovu sredinu, zdravlje i budućnost.
“Pozivamo nadležne institucije na svim nivoima vlasti da preispitaju dosadašnje prakse odobravanja koncesija, provedu nezavisne i transparentne studije utjecaja na okoliš, i osiguraju da eksploatacija prirodnih resursa ne ide na uštrb zdravija ljudi, očuvanja biodiverziteta i prava budućih generacija na čist i zdrav okoliš”, izjavio je Spahić.
Anes Podić, iz Ekoakcije, navodi da iz jablaničke tragedije nikakve lekcije nisu izvučene.
“Federacija BiH nema zakon o šumama. Federalni zavod uradio je istraživanje u kojem pokazuju da su šumski požari glavni krivac, nemamo letjelice za gašenje požara, nemamo ništa. Da mi imamo zakone i da se primjenjuju od ovoga ništa ne bi bilo”, rekao je Podić.
On kaže da se vrši bezočna eksploatacija, te da je potrebno ukinuti zakone na koncesiju.
“Ljudi gube živote, mi nemamo nikakve koristi od njih. Ovo društvo više ne može tolerirati ovu pljačku”, kategoričan je Podić.