ADVERTISEMENT

On je rekao da je politčki sistem u BiH, incidenti politički sistem koji neprekdino neprekidno destabilizuje BiH.

Podsjetio je na embargo BiH na uvoz naoružanja tokom rata čime je spriječena mogućnost odbrane BiH od, kako je rekao, “dvostruke agresije”.

“Radi tog embarga, agresija na BiH je trajala skoro četiri godine. Takav ratni sukob, okončan je potpisivanjem Dejtonsko-Pariškog mirovnog sporazuma, koji je donio neophodan mir i na tome smo također zahvalni, ali je istovremeno stvorio takav sui generis politički sistem u BiH, koji danas, 30 godina nakon njegovog stvaranja, predstavlja problem za normalno funkcionisanje države. Takav politički sistem na sadrži demokratiju, već neki njen devijantni oblik nezabilježen u praksi bilo gdje u svijetu, u kojem se etnička pripadnost stavlja u prvi plan i time u cijelosti negiraju osnovna ljudska prava”, rekao je Komšić.

One države koje su se opredijlile za demokratiju trebali bi imati mogućnost da u potpunosti primijene tu demokaratiju, kazao je on.

“BiH se jasno opredijelila za demokratiju, ali nam se to kroz elemente političkog sistema u stvarnosti kontinuirano onemogućava. U današnje vrijeme se BiH suočava sa embargom na demokratiju. Nakon što smo imali embargo da se branimo, danas imamo embaro na demokratiju i demokratsku aktivnost”, izjavio je Komšić

Kako drugačije objasniti takvu aktivnost tog dijela međunarodne zajednice, koja na različite načine nastoji obezbijediti ovaj incidentni politički sistem u kojem manjina upravlja većinom, rušeći jedan od temeljnih principa demokratije, koji nalaže takav sistem u kojem bi, zapravo, politička većina trebala upravljati svojom državom, istakao je Komšić.

Bez demokratije nema ni vladavine prava, a bez vladivine prava nema ni zaštite individualnih ljudskih prava, poručio je on.

"Da li takvi akteri međunarodne zajednice, nastoje zabraniti ili uvesti embargo na demokratiju u BiH radi njene demografske slike ili nastoje proizvesti takvu situaciju da se ponovo otvore razgovori o BiH sa neizvjesnim ishodom za njeno postojanje u sadašnjim granicama, ostaju otvorena pitanja", naveo je Komšić.

Kao argument za takvo postupanje dijela međunarodne zajednice, Komšić kaže da se može prikazati tzv. predmet "Kovačević" pred Evropskim sudom za ljudska prava.

Komšić je optužio visokog predstvanika u BiH Christiana Schmidta da je oborio presudu u slučaju Kovačević te upitao “da li se presude sudova mogu kupiti”.

"Jedna od zemalja, što je potpuno neshvatljivo i neprihvatljivo, dala je finansijsku donaciju Evropskom sudu za ljudska prava i pojavila se kasnije, u tom istom predmetu kao zainteresirana strana, što je izraz klasične političke korupcije. Zato se ovdje postavlja logično pitanje – da li se presude međunarodnih sudova mogu kupiti? U obaranju te presude aktivno je učestvovao i Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, iako mu to nisu ovlaštenja data Dejtonsko-Pariškim sporazumom, ulažući takođe enormna finansijska sredstva iz nepoznatih izvora za čije korištenje nije imao potrebnu saglasnost Vijeća za implementaciju mira", rekao je predsjedavajući Predsjedništva BiH.

“Juče” embargo na oružje neophodno za odbranu zemlje, “danas” embargo na demokratiju i ljudska prava, poručio je Komšić.

On je rekao da se u BiH ne dozvoljava "birati i biti biran na periodičnim izborima koji se održavaju sa opštim i jednakim pravom glasa, tajnim glasanjem, uz jamstvo slobodnog izražavanja volje svakog birača..." što je zagarantovano Međunarodnim pakto o građanskim i političkim pravima.

"Kao logičan zaključak nameće se takva zamisao da je demokratija, kao i pravo na odbranu zemlje, privilegija čiju primjenu određuju i omogućuju političke elite iz većih i bogatih zemalja, dok one male i siromašnije zemlje, mogu dobiti demokratije samo onoliko koliko im to veći i bogatiji dozvole. To svakako nije izraz jednakosti niti ravnopravnosti, kojem svi zajedno danas treba da težimo", istakao je Komšić.

Rekao je da u BiH postoji pet presuda Evropskog suda za ljudska prava, u kojima je utvrđeno postojanje diskriminacije građana BiH na osnovu njihovog etničkog porijekla ili mjesta gdje žive.

“Dio političkih elita u BiH kao i dio međunarodne zajednice prisutne u BiH to neće da prihvate i kroz izmjenu ustava implementiraju. Uz neprovođenje navedenih pet presuda Evropskog suda za ljudska prava, ova šesta presuda u predmetu u kojoj se traži odbacivanje etno-teritorijalne diskriminacije, a koja je oborena zahvaljujući pritisku, “donacijama” i sličnim djelovanjima od strane pojedinih zemalja kao i od osobe koja je mirovnim ugovorom ovlaštena da taj ugovor realizuje i da štiti sve aspekte tog ugovora, uključujući i sve akte međunarodnog prava koji govore o ljudskikm pravima, dovode nas do teških pitanja i još težih odgovora. Da li su i ljudska prava i njihova zaštita privilegija većih i bogatijih društava i država, dok se manji i siromašniji svjesno ili namjerno zaobilaze u zaštiti ljudskih prava, počevši od prava na život pa sve do prava na jednakost i demokratiju?”, upitao je Komšić.

On je reako da se narod u pojasu Gaze suočava sa ova dva elementa genocida, propisana pomenutom Konvencijom o sprečavanju i kažnjavaju genocida, i gdje jedan dio svjetske političke javnosti zatvara oči i prešućuje ovu "neizmjerno strašnu činjenicu".

"Ne postoji politički interes ili, čak, onaj ekonomski interes pokrenut namjerom za iskorištavanjem prirodnih resursa, kao što je to nafta ili prirodni gas u tom dijelu Mediterana, koji može opravdati ovako visok stepen genocidnog nasilja nad lokalnim palestinskim stanovništvom", rekao je Komšić.

Kompletan govor Željka Komšića možete pročitati na OVOM LINKU.