U Federaciji Bosne i Hercegovine do kraja godine produžena je akcija zamrznutih cijena osnovnih životnih namirnica. Dok vlasti obećavaju donošenje Zakona o kontroli cijena, inflacija nastavlja pritiskati kućne budžete. Najviše poskupljuju hrana i piće, skoro 11 posto više u odnosu na prošlu godinu. Ostaje pitanje, koliko ova mjera može zaustaviti rast cijena i mogu li se trgovačke marže staviti pod kontrolu.
ADVERTISEMENT
Cijene 65 osnovnih životnih namirnica u Federaciji bit će zamrznute do kraja godine, što bi građanima trebalo pružiti određenu zaštitu od rasta cijena. Međutim, iako ovo zvuči kao mjera koja bi mogla pomoći, svakodnevna realnost pokazuje da to neće biti dovoljno.
Građani koje smo anketirali kažu da namirnice kojma su cijene “zamrznute” skoro pa upće ne primjećuju.
“Sve je to više za 50 posto skuplje nego što je prije bilo. Drugačije je to sve kad ponesete, kupite vidite sve šta je,” žale se potrošači.
U ostatku svijeta, cijene u deset godina porasle su za 20 posto. u Bosni i Hercegovini i do 400 posto, podaci su Institucije Ombudsmana za zaštitu potrošača. Inflacija je nastavila sa rastom, pa je u julu zabilježen rast od skoro pet posto, što je najviše u posljednje dvije godine. Hrana i piće prednjače - skuplji su sa skoro 11 posto. Trgovci stalno pravdaju konstantan rast namirnica dešavanjima na globalnoj sceni, poput pandemije korona virusa, rata u Ukrajini, rasta cijena energenata.
“Tu se radi o cijenama na globalnom tržištu: cijenama pšenice, raži, ječma, mlijeka, mliječnih prerađevina, cijene ulja, uljnih prerađevina, prerađevine šećera te svih vrsta mesa, svinjetine, teletine, sve vrste peradi… sada koštaju 20-ak posto više nego prije 5-10 godina. Tu govorimo o cijenama na globalnim tržištima, kada kupujemo u šleperima, kontejnerima, tankerima i slično”, kažu u Instituciji Ombudsmana za zaštitu potrošača.
Iz Federalnog ministarstva trgovine najavljuju novi Zakon o kontroli cijena, ali bez jasnog roka kada bi mogao u parlament.
Iz Udruženju potrošača upozoravaju, bez kontrole marži, produženje mjera nema efekta. U Srbiji je, primjerice, uveden set mjera koji ograničava trgovačke marže i snižava cijene za više od 20 hiljada proizvoda u 23 kategorije. Može li slično zaživjeti i kod nas?
“Šta konkretno snižava marže i dugoročno obara cijene? Prije svega konkurentnost, mogućnost razvoja konkurentnog tržišta, to kod nas ne može biti. Posebno ako Vlada i resorna ministarstva često komuniciraju sa trgovačkim lancima. Trebalo bi dakle da imamo izuzetnu konkurenciju, da razbijemo oligopol i monopolistička ponašanja,” kaže ekonomista Admir Čavalić.
Građani i ovu jesen dočekat će sa starim pitanjem, hoće li se zakonski regulirati rast cijena. Ako da, na koji način. Dok čekaju konkretna rješenja, pritisak na kućne budžete ne jenjava.
/Prilog o cijenama i inflaciji, kao i anketu sa građanima pogledajte u 19 časova na Euronews BiH/