Ako je Ustav Republike Srpske koji je saglasan sa Dejtonskim sporazumom, dakle sa Ustavom BiH to odredio, ne može to da mijenja neki Christian Schmidt. Mislim, on dokazuje da može, ali da li ćemo mi to da prihvatimo? To je isto kao da prihvatite kolonijalnog upravnika, jer ne piše da je kolonijalni upravnik, ali se tako ponaša. Umjesto koordinacije, riječ je o nametanju, kaže za Euronews Srbija predsjednik NSRS Nenad Stevandić.
ADVERTISEMENT
Prema njegovim riječima, Vlada je dala svoj sud i Dodik se izjasnio o tom, ali dok se ne izjasni Narodna Skupština kao najveće zakonodavno tijelo, ne može se govoriti o definitivnom stavu.
"Ali nije Skupština veća od naroda", rekao je i dodao da će biti raspisan referendum da se vidi ko je saglasan sa tom odlukom.
Napomenuo je da su to prave izvorne demokratske i civilizacijske vrijednosti koje se nude.
"Suprotstavljamo diktaturi, nametanju i kolonijalnoj upravi", poručio je za Euronews Srbija.
Govoreći o najavljenoj posebnoj sjednici Narodne Skupštine, Stevandić je naveo da će danas biti održan kolegijum.
"Prvo moramo da konstatujemo ostavku premijera Viškovića da bi se počela procedura izbora nove vlade, odnosno da bi predsjednik Republike bio u mogućnosti da pruži mandat za sastav nove vlade, novom mandataru. Nakon toga ćemo imati, da kažemo, stav Narodne skupštine po pitanju i Schmidtovog djelovanja. On je suštinski poznat jer smo mi već donosili dosta odluka na tu temu", pojašnjava Stevandić.
Dodao je i da će se dogovarati o tome da li će pripremiti i jednu vrstu deklaracije ili rezolucije o pravu na samopredjeljenje, za koju kaže da im pripada po Povelji UN i Evropskom aktu o građanskim pravima.
"Dakle, mi moramo da posegnemo za mehanizmima koje su regulisale pravo naroda, a koje su daleko iznad Schmidta i iznad etničkog sporazuma, jer je taj dio međunarodnog prava automatski priznat Ustavom Bosne i Hercegovine i Republike Srpske. Dakle, priznat je", kazao je Stevandić.
Na pitanje šta podrazumijevaju najavljeni referendumi, Stevandić je rekao da je prvi referendum o tome da li narod prihvata Christiana Schmidta ili Dodika.
"To je prvi referendum i bez toga nema drugoga", pojasnio je i dodao da je namjera da se on raspiše sutra na sjednici Skupštine, a da danas bude utvrđen na Kolegijumu.
"Na osnovu toga ćemo izvoditi svoje dalje akcije. Ako narod kaže da prihvata Schmidta - pa mi treba da podnesemo svi ostavke i nek dođu onda ovi koji vole Schmidta i koji prihvataju da mi budemo kolonija", rekao je.
"Priključićemo se politici suverenizma"
Povodom izjave Dodika da je Bosna i Hercegovina "bivša država", predsjednik Narodne Skupštine Republike Srpske je rekao da je to politička izjava i da svako može da je tumači na način koji mu odgovara.
"Naravno da će drugačije tumačiti i u Sarajevu i u Beogradu. Ovdje je riječ o tome da smo mi preteča neke kampanje ili nekog stava koji je američka administracija zauzela", rekao je i dodao da su oni još ranije rekli da evropski sudovi hoće da onemogućavaju demokratske lidere.
Stevandić je naveo da je američki stav da ne mogu sudovi biti zloupotrebljeni za gušenje demokratije.
"Uostalom, Amerika je počela da uvodi sankcije mnogim sudijama Međunarodnog suda i nama ostaje samo da se sjetimo kako je bilo u vremenima kada su govorili da taj Međunarodni sud mora da se sluša, da mi sve svoje pohapsimo i lidere i oficire i to sve, dok su drugi svi koji su činili zločine nad našim narodom nekažnjeni", rekao je.
Ističe da se promijenilo vrijeme i da se vidi stav američke administracije koja želi neku vrstu kompromisa sa Rusijom, a ne nametanje rješenja. Stevandić je rekao da će se RS u to uklopiti i da će se priključiti politici suverenizma i borbi protiv neoliberalnog nametanja i negacije svih zakona.
Govoreći o reakciji opozicije u RS i stavovima građana, Stevandić je naveo da je stav građana sličan kao i među vladajućom garniturom i da tu nema nikakvih razmimoilaženja.
"Mislim da ovi iz opozicije, neki, ne svi, nisu to shvatili. SDS je stranka koja je u posebnom stanju, nemaju predsjednika, lutaju u svom političkom djelovanju, malo se i osipaju, ali su oni u suštini bili državotvorna stranka koja je učestvovala u stvaranju Republike Srpske, pa valjda će se vratiti tom kursu. Predsjednik PDP-a je dao izjavu koja je mnoge iznenadila, a to je zvučalo kao da neće da puca na praznu mrežu, kako sam ja to razumio. Neće da učestvuje u izborima koji su diskriminisali predsjednika Republike i u zadnjoj godini njegovog mandata pokušali da ga onesposobe", rekao je Stevandić.
Ističe da će se vidjeti stavovi ostalog dijela opozicije za koji je rekao da nema nikakvu političku snagu.
"Ovdje se ne radi samo o Dodiku, da bi samo on bio ranjen, ovdje se radi o čitavom sistemu i mi štitimo imovinu, institucije, ustavna načela Republike Srpske i borimo se protiv zloupotrebe toga", poručio je.
"Borimo se da nas ne uvuku u sukobe gdje bi nas unaprijed okrivili"
Na pitanje o daljim koracima u procesu formiranja Vlade poslije ostavke Radovana Viškovića, Stevandić je rekao da je to tehničko pitanje predviđeno Ustavom.
"Ne postoje nikakve nedoumice, niti tu može sa strane neko da se miješa, niti ima formalne, niti bilo kakve druge nadležnosti, niti mogućnosti. Znači, ja ću sutra njegovu ostavku na parlamentu staviti, njegova ostavka se konstatuje, o njoj se ne raspravlja", objasnio je.
Ističe da onda teče rok da predsjednik Republike imenuje novog mandatara. A kada mandatar sastavi kabinet i napravi ekspoze, on se obrati predsjedniku Skupštine i on zakaže sjednicu.
Nenad Stevandić je poručio da će u Republici Srpskoj sve biti mirno.
"Ono što radimo, radimo po zakonu. To je najvažnije, naravno. Radimo na pravni način i borimo se da nas ne uvuku u neke sukobe gdje bi nas unaprijed okrivili. Veoma dobro razumijemo šta hoće drugi i mi ćemo nastaviti sa mirnom i stabilnom politikom demaskirajući sve one koji ovdje žele opravdanje za novi rat i nove sukobe. To Republika Srpska neće", poručio je Stevandić.
Ković: Vidimo kontinuiran i sistemski rad na desuverenicaziji srpskog naroda u BiH
O dešavanjima u Republici Srpskoj za Euronews Sribje je govorio i Miloš Ković, istoričar i redovni profesor na Filozofskom fakultetu. On je rekao da je ovo što se sada događaja samo nastavak nečega što može da se prati od kada je oružje utihnulo u Bosni i Hercegovini pre punih 30 godina.
"Radi se na tome da se Republici Srpskoj u miru oduzme ono za šta se ona izborila u ratu. Jer Republika Srpska je, u stvari, posljednji garant opstanka jednog naroda koji je samo u 20. vijeku tri puta dovođen na ivicu biološke egzistencije: 1914, 1941. i ponovo 1992. Pri čemu je, naravno, najstrašnije bilo od 1941. do 1945. Riječ je o genocidu nad srpskim narodom", rekao je Ković.
On je rekao da se u tih 30 godina prati kontinuiran, sistematski i postepen rad na desuverenizaciji srpskog naroda u BiH.
"Dakle, nije riječ o tome, recimo, da se Republici Srpskoj oduzimaju teritorije, kao što se pokušava sa Srbijom na Kosovu i Metohiji, nego se pokušava da se Republici Srpskoj oduzmu ona zakonska legalna prava koja su dogovorena u Dejtonu i potpisana u BiH", rekao je Ković.
Ističe da Balkan već vijekovima percipira kao bojno polje.
"Ne samo u doslovnom ratničkom smislu, nego u jednom diplomatskom, strateškom, geopolitičkom smislu, na kome se odmjeravaju snage između zapada, političkog zapada i Rusije", rekao je.