ADVERTISEMENT

Prema njenim riječima, trenutna politička realnost u zemlji odražava permanentno stanje zastoja i propadanja koje traje godinama, a dodatno je intenzivirano nakon podizanja optužnice protiv predsjednika entiteta RS, Milorada Dodika.

„Tada je počelo to propadanje, gdje se zapravo nalazimo zakovani u jednom međuprostoru ni na nebu, ni na zemlji gdje niko zapravo nema rješenje ili izlaznu strategiju kako da se izvučemo iz ove situacije. Mi smo se zapravo našli u jednoj vrsti čorsokaka u Bosni i Hercegovini. Vidimo da ništa nije urađeno u pogledu usvajanja onih reformskih zakona. Već smo se našli u junu mjesecu. Bosna i Hercegovina nije otpočela pregovore, nije održana ni prva međuvladina konferencija“, ističe Topić.

Govoreći o sve češćim institucionalnim blokadama, Topić ukazuje da su mehanizmi poput obaranja kvoruma postali alat u rukama vlastodržaca. U Domu naroda, smanjenjem broja delegata SNSD-a, stvoren je prostor za blokiranje sjednica, i to ne samo od strane srpskog kluba. „I klub Bošnjaka je to isto koristio, ali kažem, to je nešto što nam traje, recimo, zadnjih pola godine“, pojašnjava ona.

Ona navodi da je „blokiranje institucija države BiH postalo politički stil vladanja onih političkih partija koje participiraju u vlasti“. Iako je mehanizam promjenjiv, suština ostaje ista, smatra Topić – održavanje statusa quo i očuvanje moći kroz opstrukciju.

Topić smatra da se u pozadini najnovijih političkih kretanja naziru i pokušaji međunarodne zajednice da utiče na promjenu dinamike vlasti na državnom nivou. Posebno ističe inicijativu Velike Britanije koju vidi kao znak podrške stvaranju nove parlamentarne većine.

„To je ona inicijativa koja je u javnost prodrla zadnjih dana, a prebashodno ju možemo interpretirati ili iščitavati iz inicijativa koje je preduzela Velika Britanija“, kaže ona.

Ipak, upozorava da ni međunarodna zajednica nije jedinstvena u svojim pristupima, a rješenja koja se nude često su kontradiktorna – od ideje da EUFOR preuzme ulogu domaćih institucija, do potpunog ignoriranja krize.

Kontroverzni "zaokreti Dragana Čovića"

Za stavove lidera HDZ-a, Dragana Čovića i Christianu Schmidtu Topić kaže da su kontradiktorni.

„Ja ću podsjetiti na ranije veliko prijateljstvo i podršku i blagonakloni odnos HDZ-a prema visokom predstavniku… da bi smo danas došli do totalnog zaokreta gdje on zapravo stoji na istoj liniji političkog vrha iz Republike Srpske koji traži zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika“, ističe.

Takvo ponašanje vidi kao dio šire strategije političke ucjene, posebno u vezi s Izbornim zakonom. „On je izvukao Izborni zakon i stavio to kao neophodnu stavku koju moraju da usvoje Trojka i opozicione stranke iz Republike Srpske da bi se jednostavno moglo dalje govoriti“, pojašnjava Topić.

Drugostepena presuda kao tačka preokreta?

U iščekivanju drugostepene presude Miloradu Dodiku, Topić upozorava da će bilo koji ishod zapravo "biti poraz za državu." Ako presuda bude potvrđena, gubitnik je Dodik, ali, kako kaže, „cjelokupna država BiH će biti gubitnik“. Ako, pak, presuda bude poništena, to bi bila potvrda „fragilnosti institucija države Bosne i Hercegovine“.

Dodatno, ukazuje na nejednakost pred zakonom i selektivno djelovanje institucija poput SIPA-e i Suda BiH, što dodatno urušava povjerenje građana u pravnu državu.

„SIPA ne djeluje samo u slučaju tri čovjeka u Republici Srpskoj, dok sve vrijeme radi svoj posao nesmetano u slučaju svih ostalih građana Bosne i Hercegovine“, kaže Topić, naglašavajući postojanje dvostrukih standarda.

Političari se ponašaju kao da EU treba postane članica BiH

Osvrćući se na evropske integracije, Topić kaže da je evropski put BiH sve dalji, ali smatra da je neophodno da građani razumiju važnost tog procesa zbog sebe, a ne zbog Evropske unije.

„Naši politički akteri se ponašaju kao da Evropska unija treba da postane članicom Bosne i Hercegovine“, sarkastično primjećuje.

I dodaje: „Mislim da je vrlo važno kod građana stvoriti taj utisak da nam je važno urediti prostor u kojem živimo – u pravnom smislu, u smislu poštovanja ljudskih prava, sloboda i svih onih standarda... zbog jednog pristojnog i uljudnog života u jednom boljem i sređenom društvu.“

Zabrinutost zbog Zakona o medijima

U kontekstu najavljenog zakona o medijima u Republici Srpskoj, Topić izražava duboku zabrinutost. Podsjeća na prethodni zakon o rekriminalizaciji klevete i njegovu, kako ona smatra, štetnost po slobodu izražavanja.

„Definitivno je taj zakon doprinio porastu autocenzure“, kaže, dodajući da najavljeni zakon o medijima može ići u istom pravcu – restrikcije i ograničavanja sloboda.

„Imam utisak zapravo da ovdašnja vlast medije posmatra kao neprijatelje društva, kao protivnike s kojima treba da se ponaša veoma restriktivno“, zaključuje Topić.

Cijeli intervju pogledajte na našem YouTube kanalu.