ADVERTISEMENT

Doručak je organizovan kako bi studenti i predstavnici medija mogli da razgovaraju sa ambasadorom i predstavnicima organizacija koje rade na projektu "Žene i sigurnost? Prirodno, skroz!".

Ovaj projekt provode Udruženje "Mreža policijskih službenica", Centar za sigurnosne studije Bosne i Hercegovine (CSS BiH) i Centar za evropske sigurnosne studije, a finansiran je od strane Evropske unije.

Razgovore sa učesnicima neformalnog razgovora i predavanja vodili su ambasador Republike Mađarske u Bosni i Hercegovini Krisztian Posa. predsjednik CSS BiH Denis Hadžović, politički službenik i fokalna tačka za ljudska prava pri Delegaciji Evropske unije u Bosni i Hercegovini Alessandro De Giacomo, voditelj master studija Međunarodna i regionalna sigurnost (CIS) Armin Kržalić i generalni sekretar CSS-a Benjamin Plevljak.

Fokus ovog događaja bio je na položaju žena u oblasti sigurnosti, a tokom uvodne riječi Alessandro De Giacomo je naglasio da Evropska unija neprestano prati situaciju u Bosni i Hercegovini te bilježi napredak vlasti. Istakao je da je Federacija BiH u posljednjem periodu postigla značajni napredak u zaštiti žena što nije mogao reći za Republiku Srpsku u kojoj Izmjene zakona o zaštiti od nasilja u porodici nisu bile usvojene. De Giacomo je poručio da Evropska unija također sarađuje sa sigurnim kućama u Bosni i Hercegovini te pomaže u unapređenju sistema zaštite žena.

Prof. Armin Kržalić je tokom svog obraćanja kazao da akademska zajednica u Bosni i Hercegovini ima odgovornost da isztažuje "kako da idemo naprijed i kako da postanemo bolje društvo". Naglasio je da je usvajanje Rezolucije 1325 "Žene, mir i sigurnost bilo od izuzetnog značaja za napredovanje prava žena u cijelom svijetu.

Žene i obrazovanje

Ambasador Republike Mađarske Krisztian Posa je govorio o tome kakav je položaj žena u institucijama vlasti i sektoru sigurnosti u Mađarskoj te kako se on razvijao i mijenjao kroz historiju. Kazao je da prve studentice pojavile su se u Mađarskoj 1890-tih godina. Istakao je da situacija nije bila naročito bolja u brojnim evropskim zemljama te je kao primjer naveo Veliku Britaniju sa izvrsnim univerztetima, a koja je kasno dozvolila ženama sticanje visokog obrazovanja.

"Ženama u Mađarskoj je 1890. godine bilo dozvoljeno da studiraju medicinu, farmaciju i filozofiju. Već 1917. godine na filozofiji 51 posto studenata bile su žene", kazao je.

Doručak s ambasadorom Mađarske Krisztianom Posaom (Izvor: Euronews BiH)

Posa je naveo da ovi podaci nisu relevantno mjerilo koliko se žene poštuju u društvu, a kao dokaz toga naveo je primjer Švicarske u koja je prva otvorila vrata svojih univerziteta ženama, ali pravo ravnopravnog glasanja im je dala tek 1970-tih godina.

"Poslije Drugog svjetskog rata počeli su se mijenjati izborni zakoni u Evropi, dok u Sjedinjenim Američkim Država to se dogodilo još kasnije", poručio je Posa.

Žene u policiji i vojsci

Krisztian Posa je kazao da 1990-tih godina u Mađarskoj je došlo do osjetnih promjena u policiji u kojoj su se zapošljavale žene. Istakao je da, iako Mađarska nije ratificirala Istanbulsku konvenciju, prava žena se izuzetno poštuju ustavom te zemlje. Prema riječima Pose, domaći zakon daje više prava ženama nego Istanbulska konvencija.

"U Oružanim snagama Mađarske u posebnim misijama imamo 19 posto žena, dok u NATO ih je 9 posto. 36 posto policije Mađarske su žene", kazao je Posa naglašavajući da u tih 36 posto ubrajaju se i žene koje rade u administraciji.

U Bosni i Hercegovini žene čine 20 posto uposlenih u policiji računajući i žene u administraciji, dok među policajcima koji imaju činove samo 9 posto su žene.

Prava žena u Mađarskoj

Ambasador Mađarske je govorio o tome kakva su prava žena u njegovoj zemlji te je naglasio da je Mađarska stavila fokus na porodicu te je uvela u ustav zakon u kojem se govori da porodicu čine muž koji je muškarac i supruga koja je žena, "iako i dalje imamo burne rasprave o tome u Parlamentu Evropske unije".

"Mađarska pazi na žene i na porodice. Recimo, nakon rođenja djeteta žena ima pravo da ne radi tri godine. Tokom prve godine dobijat će 90 posto od svoje plate, tokom druge godine 80 posto i tokom treće 70 posto. Ako imate troje djece, bruto i neto plata će biti skoro ista, a ako žena ima četvero djece, ona ne mora da radi i dobit će penziju kao da je radila cijeli život", pojasnio je Posa.

Ambasador je govorio i o odnosu Mađarske prema ulasku zemalja Zapadnog Balkana u Evropsku uniju te je poručio da se ova zemlja zalaže za širenje Evropske unije.

"Za vrijeme predsjedavanja Mađarske Hrvatska je ušla u Evropsku uniju, Crna Gora je zatvorila tri poglavlja u jednoj godini. Jedan od prioriteta Mađarske je ulazak zemalja Zapadnog Balkana u EU. Spremni smo i da pomognemo Bosni i Hercegovini ukoliko je naša pomoć potrebna. Ne želimo da upravljamo i 'naređujemo' šta je potrebno uraditi. Ako nas pitate za savjet ili pomoć, tu smo da je ukažemo", rekao je Posa.

Tokom dijaloga sa prisutnima organizatorima se obratila predstavnica Udruženja "Mreža policijskih službenica" koja je istakla veliki problem s kojim se suočavaju policajke koje odlaze na porodiljsko bolovanje. Kako je navela, zbog odsustva, žene propuštaju važna ispitivanja bez mogućnosti polaganja naknadno. Tako mnoge od njih propuštaju priliku za napredovanje i dobivanje većeg čina te su primorane čekati do četiri godine kako bi ponovo dobile priliku.

Na kraju razgovora predstavnici organizacija koje su radile na ovom projektu zaključili su da je Rezolucija 1325 od izuzetnog značaja za zaštitu žena te da je pridonijela napretku u postizanju ravnopravnosti u oblasti sigurnosti. Svi su se složili da je još uvijek rano govoriti da su žene potpuno ravnoprave, ali su postignuti dobri rezultati te je potrebno nastaviti promociju i borbu za ženska prava.