Da li su građani u Bosni i Hercegovini bojkotovali bojkot? Prema ranije objavljenim podacima Poreskih uprava čini se da mnogi jesu, jer je u Federaciji Bosne i Hercegovine ukupna promet na dan bojkota 31.1. bio za oko 52 miliona KM veći nego dan ranije, dok je u Republici Srpskoj 31.1. potrošeno oko 17 miliona KM više nego dan uoči bojkota.
ADVERTISEMENT
O razlozima zbog kojih je ovaj bojkot, uslovno rečeno propao, za Euronews je govorio Dragan Jošić iz Udruženja za zaštitu potrošača "Reakcija".
On kaže da je jedan od razloga to što je bojkot organizovan putem društvenih mreža, bez bilo kakvih konsultacija sa udruženjima za zaštitu potrošača.
"Još jedan od razloga je što između entitetskih udruženja potrošača skoro da i nema komunikacije. Međutim, organizacija je počela bez konsultacija sa udruženjima, naša udruženja bi dala neke svoje sugestije.
Jedna od sugestija bi bila da se izabere drugi dan za bojkot, jer treba imati u vidu da je 31. januara u Bosni i Hercegovini isticao rok velikim trgovačkim lancima kada se mogu iskoristiti bodovi iz loyalty programa, gdje su ljudi imali vrijednost bodova i po nekoliko stotina evra, koji su morali biti iskorišćeni tog dana, inače bi propali. To je sve ulazilo u promet, naravno, ali morate znati da je upravo to jedan od razloga zbog kojih je bojkot propao. Sam bojkot, koji se pojavio na društvenim mrežama sa porukom 'nemojte kupovati u petak ništa, obezbjedite se dan ranije', nije bio ispravno organizovan.
Svrha bojkota nije da odemo u četvrtak i kupimo za četvrtak i petak, već da se suzdržimo od kupovine, da smanjimo promet trgovcima, a ne da povećamo promet u četvrtak i time im omogućimo da izjednače promet između dva dana. Mnogo toga se moglo bolje organizovati i razgovarati na nivou udruženja, ali, nažalost, niko nije konsultovao sama udruženja, a koncept bojkota je bio pogrešan", naglašava Jošić.
Kada se radi o najavama za novi bojkot idućeg petka i subote, Jošić kaže da je to ponovono biranje pogrešnog dana.
"Opet govorimo o tome da je bojkot pokrenut na društvenim mrežama, bez nekog zvaničnog lica. S druge strane, petak i subota su loše izabrani dani, jer ne treba zaboraviti da su to dani kada u Banja Luku, Sarajevo i Mostar dolazi veliki broj turista, koji troše svoj novac. Ako bismo išli sa dva dana, mnogo bi smislenije bilo da su izabrani utorak i srijeda. Siguran sam da bi tada bojkot imao najveći uspjeh i da bi se snažna poruka poslala trgovcima, da ne mogu da manipulišu maržama i iskorišćavaju potrošače", dodaje on.
Na pitanje, kako se, osim bojkotom, boriti protiv previsokih marži trgovačkih lanaca, Jošić odgovara da je jedna od mjera pooštravanje kazni, odnosno promjena kaznene politike.
"Kaznena politika je kod nas izuzetno blaga. Trgovci u većini slučajeva namjerno krše zakon, jer je kazna koju plate mnogo manja od profita koji ostvare nezakonitim maržama. Takođe, predlažemo mjere poput uvođenja ograničenja marži za osnovne životne namirnice, zamrzavanja cijena osnovnih životnih namirnica ili vraćanja uredbi o ograničenju marži, koje su bile na snazi prošle godine. Naši trgovci imaju praksu da, kada cijena goriva poraste, odmah povećavaju cijene proizvoda, ali kada gorivo pojeftini, cijene ne vraćaju na prethodni nivo", ističe Jošić.
On kaže i da bi efikasan način borbe protiv ove pojave bi bojkot samo određenih trgovačkih lanaca.
"Sva udruženja se slažu da bi selektivni bojkot bio mnogo praktičniji i uspješniji, kao što smo vidjeli u Srbiji, gdje su bojkotovani samo određeni marketi, dok su drugi promovisani. Ovo je mnogo ispravniji način bojkota, jer u potpunom bojkotu kažnjavamo i skupe i jeftine markete. Suština je da sankcionišemo one koji neopravdano povećavaju marže, dok one koji poštuju zakone treba da podržimo kao potrošači", zaključuje Dragan Jošić iz Udruženja za zaštitu potrošača "Reakcija".