Nekažnjivost i inertnost sistema, selektivna pravda, godine obećanja da će biti bolje i godine vraćanje na staro. To je mobilisalo građane Sjeverne Makedonije da izađu na ulice tražeći pravdu za 22-godišnju Frosinu Kulakovu, kaže politikolog Marko Trošanovski za RSE.
ADVERTISEMENT
Kulakovu je 29. januara dok je prelazila ulicu pregazio automobil dvadesetogodišnjeg vozača, koji je, prema zvaničnim informacijama, imao alkohol u krvi i koji je prošao kroz crveno svjetlo u bulevaru Partizanski odredi u Skoplju. Takođe, on nema vozačku dozvolu.
To je izazvalo burne reakcije građana, uglavnom studenata i mladih koji su protestnu šetnju održali 31. januara i drugu, još masovniju, 2. februara.
Slogan da korupcija ubija sada je istinitiji nego ikada, a mnogi ljudi su se preko ove tragedije povezali još više sa problemom koji se ne rješava, smatra Trošanovski.
"Glavni problem je mnogo širi, a to je kultura inercije, korupcije, tolerancije kriminala, trgovine uticajem i tako dalje, što ljudi ovde konkretno vide kroz ovakve tragedije", dodaje politikolog.
Trošanovski smatra da su protesti širom Srbije izazvani nesrećom na Željezničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra, kada je 15 ljudi u urušavanju betonske nadstrešnice, dodatna motivacija za izražavanje građanskog bunta u regionu. Ali glavni podsticaj ostaje nagomilana frustracija među građanima jer se stvari ne mijenjaju.
Upozorenje vladi, poruka cijelom establišmentu
Do promjene vlasti je došlo nedavno, pa Trošanovski ne očekuje eskalaciju protesta, već ih doživljava kao poruku i upozorenje.
"Dobro je što na početku mandata VMRO-DPMNE ljudi pokazuju da su budni, da budno prate sporo sprovođenje reformi, posebno u oblasti pravosuđa i borbe protiv korupcije. Ovo nije direktno usmjereno konkretno na VMRO-DPMNE, već na cijeli establišment u zemlji posljednjih decenija, koji je zanemario ova pitanja. I to je samo upozorenje vladi da će izgubiti tu podršku ako nastavi da ignoriše ili da se time polako bavi", smatra Trošanovski.
A spora primjena sistema bezbjednog grada, koja je godinama odlagana, navodi se kao razlog za još veći revolt, jer ulice u međuvremenu uzimaju nove žrtve.
Kada i kako grad može postati bezbjedniji?
Prema podacima kojima raspolaže makedonska policija, čak 60 odsto svih saobraćajnih nezgoda pripisuje se prekoračenju brzine.
U Sjevernoj Makedoniji, u prosjeku, godišnje na putevima strada 65 žrtava na milion stanovnika, ili za četvrtinu više nego u zemljama EU, saopšteno je na Trećoj međunarodnoj konferenciji o bezbjednosti saobraćaja održanoj 2024. godine u organizaciji Republičkog saveta za bezbjednost saobraćaja.
Sistem kamera i kazni na kućne adrese najavljen je prije više od decenije. U međuvremenu su raspisani tenderi i postavljene kamere, ali one dosad nisu funkcionisale kako je obećano – da automatski prate i kažnjavaju sve koji naprave prekršaje u saobraćaju.
Zasad, status je da će biti – uskoro.
"Ministarstvo unutrašnjih poslova to sprovodi kao proceduru i uskoro ćemo imati sistem koji će sankcionisati ovu vrstu divljanja. I to mora da se desi. Koliko god političkih metaka treba da dobijemo, moramo da instaliramo, sprovedemo i preduzmemo kaznenu politiku koja će biti rigorozna, jer ako spasimo makar jedan život, postigli smo cilj", rekao je premijer Hristijan Mickoski 31. januara.
Sa protesta u Skoplju zatražena pravda za djevojku koju je mladić pregazio autom i odgovornost institucija
Ni sistem, ni kazne, ni policija ne mogu da zaštite ljude od nesavesnih vozača koji vjeruju da su svemoćni, kaže profesor Nikola Dujoski sa Fakulteta bezbjednosti. Drakonske kazne bi pomogle, ali ne bi riješile problem sa netolerisanjem niske saobraćajne kulture, smatra on.
"Ako vozimo 120 glavnim gradskim bulevarima, šta policija može da uradi ovdje? Vjerovatno je bolje uključiti druge službe, poput psihijatara, jer mora nešto da fali čovjeku koji je odlučio da vozi 120 na mjestu gdje je ograničenje brzine 50", kaže Dujoski.
Prema njegovim riječima, o zaštiti treba razmišljati kroz što manji kontakt učesnika u saobraćaju. Odnosno, ili treba ukloniti pješake s kolovoza ili ih prilagoditi tako da vozači moraju da smanje brzinu, piše Radio Slobodna Evropa.
"Moramo razmišljati o zonama sa umirenim saobraćajem. Ili da se grade nadvožnjaci, odnosno mjesta na koja pješaci mogu da se penju i prelaze na drugu stranu bulevara. Recimo, kod Partizanskih odreda, od Bunjakovca, pa sve do kraja Građevinskog fakulteta ili do semafora u Ruzveltovoj ulici, trebalo bi da postoji zona smirivanja saobraćaja. To je jedino što može da nas zaštiti", kaže Dujovski.
Zato predlaže da nadležne institucije zajedno sa profesorima koji se bave ovim pitanjima traže najoptimalnija rješenja i preporučuje da se, da bi revolt imao efekta, nastavi s podizanjem svesti, a pravila moraju poštovati svi i u potpunosti.
Teški saobraćajni prekršaji nikako da postanu krivična djela
Vožnja pod dejstvom alkohola sa najmanje 1,50g/promila u krvi ili pod dejstvom droga i psihotropnih supstanci, vožnja u zabranjenom smeru, preticanje kolone vozila na nepreglednom mjestu i vožnja preko 70 kilometara na čas preko ograničenje brzine se i dalje kažnjava prekršajno.
I pored toga što su prihvaćene predložene izmene Krivičnog zakonika kojima bi svako ko to učini u saobraćaju krivično odgovarao, u praksi to još nije stupilo na snagu. U Državnom tužilaštvu kažu da se ova djela i dalje nalaze u zakonu o prekršajima, iz kojeg nisu izbrisana, pa se ne primenjuju u Krivičnom zakoniku.
Inače, novim članom 403 praktično se uvodi novo krivično djelo koje će se zvati "Neoprezna vožnja motornim vozilom", a za to su predložene novčane ili zatvorske kazne do tri godine.
Ovaj prijedlog je postao aktuelan 2022. godine kada je 24-godišnja Viktorija Nikolova iz Radoviša poginula u saobraćajnoj nesreći kod Siti mola u Skoplju.
Vozač je optužen za teško djelo protiv bezbjednosti i imovine u saobraćaju, a prethodno je priznao krivicu. Sud ga je proglasio krivim jer nije prilagodio brzinu na raskrsnici na kojoj je trepćući žuti semafor.
Vozio je 67 kilometara na čas, što je 17 više od dozvoljene brzine, i to na obilježenom pješačkom prelazu. Krivični sud osudio je vozača, 23-godišnjeg Jordana Đorđeva, na tri godine zatvora, a Apelacioni sud u Skoplju povećao kaznu na četiri godine zatvora. Porodica preminulog nije bila zadovoljna presudom.
U vezi s aktuelnim slučajem sa Kulakovom, Osnovno javno tužilaštvo Skoplje otvorilo je istragu protiv vozača zbog krivičnog djela teška djelo protiv bezbjednosti ljudi i imovine u saobraćaju. Krivični sud odredio mu je pritvor od 30 dana.
Najstroža kazna za saobraćajnu nesreću predviđena je članom 300 Krivičnog zakonika. To uključuje krivična djela koja za posledicu imaju teške povrede ili smrt i predviđaju kaznu do 10 godina zatvora. Novi član bi trebalo da bude preventivan, a institucije očekuju da će povećati savjest vozača.