Pred kraj ove godine najčešće se razgovara o tome šta nas sve očekuje naredne godine, odnosno da li za razliku od prethodnih godina kada smo postavljali ovo pitanje, sljedeća nosi makar malo više optimizma ili upravo suprotno? Ovo su pitanja koja se postavljaju na svim meridijanima, a događaji koji su obilježili ovu godinu u dobroj mjeri su za mnoge bili iznenađenje.
ADVERTISEMENT
O tome su za Euronews Srbija govorili i gosti, naučni savjetnik u Institutu društvenih nauka i nekadašnji ambasador Srbije u Njemačkoj i Velikoj Britaniji Ognjen Pribićević, i Dušan Spasojević, nekadašnji ambasador Srbije u Turskoj i Grčkoj.
Jedna od najvažnijih stvari koja nas očekuje, prema mišljenju gostiju, desiće se već na početku godine, i čini se da je to nešto što će možda odrediti i tok spoljne politike u 2025. godine, a to je inauguracija Donalda Trumpa.
Povratak Donalda Trumpa na vlast će da preoblikuje odnose u potpunosti
"Svakako da je to najvažniji događaj. Američki izbori sami po sebi su veoma značajni, ako ne i najznačajniji. Ali ovaj put nose još veću težinu izborom Trumpa za predsjednika, zato što Tramp predstavlja značajnu promjenu u odnosu na dosta toga što smo vidjeli u prethodnih nekoliko godina. Mnogi smatraju da će u nekim svojim spoljnopolitičkim, a posebno unutrašnjim političkim potezima biti i radikalniji nego što je bio u prvom mandatu pre pet, šest, sedam, osam godina. Tako da svakako dolazak Trumpa za predsjednika predstavlja, kao i njegova inauguracija, jedan vrlo važan događaj koji će u velikoj mjeri opredijeliti kako će i u kojem pravcu će se dalje svijet razvijati", ističe Pribićević.
Postavlja se i pitanje da li Trump ovaj put ima nešto odrešenije ruke kada je riječ o odnosu prema Rusiji, prema Kini, na kraju krajeva prema saveznicima, jer ovaj put definitivno ima nešto veći legitimitet - dobio je ne samo elektorske glasove, već i glasove birača.
"Trump dolazi sa jednim iskustvom od četiri godine i rekao bih da dolazi sa jednom dosta kompaktnijom i zaokruženijom ekipom koju je uspeo da sastavi i koju je imenovao i koja ovaj put neće imati problema u Kongresu SAD-a da dobije potvrdu za svoja imenovanja. Sjećate se da mnogi njegovi kandidati za veoma odgovorne funkcije nisu mogli da prođu senatske i kongresne odbore, da su i tu bili sputavani, da je establišment na taj način vršio jednu opstrukciju", ističe Spasojević.
"Sve podsjeća na period od 1903. do 1914. godine, svako vuče na svoju stranu"
Nije tajna da se o Panamskom kanalu, ali i o Grenlandu razmišlja u Americi kao o nekim strateškim tačkama, izjave u smjeru vraćanja kontrole nad Panamskim kanalom i sticanja kontrole nad Grenlandom u posljednje vrijeme je imao i američki novoizabrani predsjednik.
Postavlja se pitanje šta nam takve izjave govore i da li je prošlo vrijeme neke diplomatske finoće sa Trumpom.
"Ja bih rekao da smo se vratili na originalna podešavanja. Svet je 2017. godine prestao da bude unipolaran kakav je bio decembra 1991. godine kada je pao Berlinski zid i promijenila su se automatski i pravila. Mi koji smo odrasli u bipolarnom svijetu i djelimično u ovom svijetu u kome Amerika ima hegemoniju, moramo vrlo brzo da se naviknemo da je svijet ponovo postao multipolaran, a da je ova vrsta multipolarnosti koju imamo danas, u kojoj imamo tri velike sile i još nekoliko u svakom regionu po jednu regionalnu silu koja pretenduje da bude regionalni hegemon, da je to vrlo opasno vrijeme i da se u takvim vremenima takozvane neuravnotežene multipolarnosti u Evropi desilo 80 odsto ratova. Mene taj period podsjeća na period između 1903. i 1914. godine u Evropi, kada svako vuče na svoju stranu, pa kada je već to tako, kada Turska interveniše u Siriji, Rusija u Ukrajini, Izrael svuda naokolo, pa zašto ne bi Amerika rekla ono što svi misle i javno izgovarala takve stvari", kaže Spasojević.
Rat na istoku Evrope - pregovori SAD i Rusije bez ili uz učešće Ukrajine?
Jedna od stvari o kojima će se govoriti u 2025. godini jeste mogućnost da dođe do kraja rata u Ukrajini ili makar nekog primirja na ovaj ili onaj način.
U opcijama za pregovore zaraćenih strana nisu spominjani ukrajinski predstavnici, što je izazivalo čuđenje.
"Ja očekujem da čim stupi na dužnost, jedan od prioriteta Trumpove administracije budu razgovori sa Rusijom u vezi sa Ukrajinom. Mislim da oko toga nema dileme i da, bez obzira na to što je Kina zapravo strateški protivnik ili partner SAD, svakako da je ovaj rat najopasniji rat, zato što se radi o Evropi i ono što ga čini opasnim jeste da se dešava u dvorištu jedne od dvije i dalje najveće nuklearne sila. I to je ono što pravi razliku u odnosu na sve drugo. Znači, nije riječ o teritoriji kao što je bio rat u Vijetnamu ili Avganistanu, ovo se dešava u dvorištu. Otuda je taj rat toliko opasan i zbog toga su najviši predstavnici Rusije, uključujući i predsjednika, više puta upozorili na mogućnost da upotrebe i nuklearne oružje", ističe Pribićević i dodaje:
"Mislim da Trump, a i vidjeli smo već, veoma razmišlja o tome kako da počne te pregovore, ali ono što je bitno, i mislim da čak i ni u Rusiji više nemaju iluzije oko toga, da bez obzira na ranije Trampove izjave od pre 7-8 godina, kada je u pitanju Putin, koje su izražavale i određene simpatije, bez obzira na to, Trump će ovdje nastupati kao predsjednik Sjedinjenih Država sa izuzetno velikim egom. I u takvim okolnostima nemoguće je da dođe do nekog brzog dogovora, a posebno ne onog koji Rusi očekuju, a to je da bi mogli da zadrže ovo što su osvojili. Zašto? Zato što će to biti shvaćeno kao poraz Amerike i Zapada, a Amerika više nema luksuz koji je imala u vreme rata u Vijetnamu, kada je mogla da izgubi taj rat i da ne ugrozi svoju poziciju koja je bila neprikosnovena".