Rusija se suočava sa sve ozbiljnijom nestašicom benzina, a goriva trenutno nema na gotovo sedam od 10 benzinskih stanica širom zemlje. Krizu dodatno produbljuju ukrajinski napadi dronovima na rusku naftnu infrastrukturu, dok vlasti pokušavaju da ograniče potrošnju i pronađu nove izvore snabdijevanja.
ADVERTISEMENT
Prema podacima aplikacije za praćenje dostupnosti goriva Gdebenz, benzin je juče bio dostupan na svega 28 odsto benzinskih stanica u Rusiji, dok je sedam dana ranije bio dostupan na 41 odsto njih. Servis Benzinmap, koji prati cijene i ograničenja, navodi da su do prošle subote restrikcije bile uvedene u gotovo svim ruskim regionima, piše Euronews.
Mjere uključuju ograničenja količine goriva po kupcu, prodaju putem QR kodova, kao i sistem „par-nepar“. U Moskvi su stanice Gazprom Nefta privremeno ograničile prodaju na 40 litara po vozilu, dok je Tatneft uveo limit od 50 litara benzina i 60 litara dizela.
Prema podacima servisa Yandex Fuel, benzin AI-92 juče se u glavnom gradu mogao pronaći na svega svakoj desetoj benzinskoj stanici.
Oštećeno više od polovine kapaciteta prerade
Kriza je direktna posljedica ukrajinske kampanje napada dronovima na rusku naftnu infrastrukturu. Kijev tim napadima nastoji da oslabi rusku ratnu mašineriju i poremeti snabdijevanje gorivom.
Do početka jula pogođene su gotovo sve veće ruske rafinerije, dok je samo tokom prve dvije sedmice avgusta napadnuto još desetak postrojenja.
Rusko izdanje Forbesa izračunalo je da oštećene rafinerije sada predstavljaju oko 54 odsto ukupnog ruskog kapaciteta za preradu nafte.
Dnevna proizvodnja benzina u julu je pala na između 75.000 i 80.000 tona, dok ljetna potražnja iznosi između 115.000 i 120.000 tona. To znači da Rusiji svakodnevno nedostaje oko 35 odsto potrebnih količina.
Ruski predsjednik Vladimir Putin priznao je nestašicu krajem jula, ali je opisao kao „nekritičnu“, što je ponovio i juče.
„Ovakvi napadi nemaju kritičnih posljedica, nije ih bilo niti ih može biti. Ali, naravno, nanose nam štetu, to je očigledno, mi to razumijemo, vidimo i znamo“, rekao je Putin.
Uvoz goriva ne rješava problem
Činjenica da je Rusija jedan od najvećih svjetskih izvoznika nafte nije je zaštitila od nestašice goriva. Moskva je u julu zabranila izvoz benzina i dizela kako bi povećala količine dostupne na domaćem tržištu.
Gorivo se uvozi željeznicom iz Bjelorusije, pri čemu je uvoz iz te zemlje od januara do jula povećan 25 puta u odnosu na isti period prošle godine, kao i iz Kazahstana.
Rusija je prvi put počela da uvozi benzin i iz Maroka. Oko 30.000 tona benzina AI-92 utovareno je u Tangeru i poslato prema Murmansku.
Međutim, veliki dio uvezenog goriva još nije stigao do potrošača. Prema izvorima iz ruske industrije na koje se poziva portal InfoTEK, velike količine indijskog i marokanskog benzina nalaze se u Murmansku, a problem predstavlja cijena.
Dobavljači traže između 1.128 i 1.333 eura po toni, dok državni regulator insistira na cijeni nižoj od 800 eura.
Dodatni problemi očekuju se u septembru, kada će rafinerija Novopolock u Bjelorusiji otići na redovni remont. Bjelorusija je važan dobavljač ruskog tržišta i u svojim rafinerijama prerađuje rusku naftu, ali dvije bjeloruske rafinerije zajedno mogu izvesti oko dva miliona tona goriva godišnje, što predstavlja tek mali dio ruskih potreba.