Nuklearna energija i energija uglja u EU su se značajno smanjile u posljednjih 20 godina, pri čemu je nuklearna energija pala na 23%, a ugalj na 12%, dok su obnovljivi izvori energije porasli.
Evropska unija više ne proizvodi struju na način na koji je to radila prije dvije decenije.
Proizvodnja na nuklearnu energiju smanjila se na 23% energetskog miksa EU prošle godine, sa 32% u 2000. godini, dok je proizvodnja na ugalj pala na 12% sa 30% u istom periodu, piše Euronews.com.
Iako se proizvodnja električne energije značajno razlikuje između zemalja članica EU, obnovljivi izvori energije su u stalnom porastu u gotovo svim zemljama u protekle dvije decenije.
Uprkos postepenom padu udjela od 2000. godine, nuklearna energija ostaje vitalni doprinos proizvodnji električne energije u EU.
Najveći doprinosi proizvodnji električne energije su u zemljama poput Francuske, Belgije, Mađarske, Bugarske i Slovačke.
U 2023. godini, obnovljivi izvori imaju najveći udio u proizvodnji električne energije u EU sa 35%, zatim fosilna goriva sa 32% i nuklearna energija sa 23%.
Udio obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije u EU se više nego udvostručio od 2004. godine, odražavajući opredijeljenost bloka da postigne klimatsku neutralnost do 2050. godine.
"Vjetar i solarna energija su zaista eksplodirali u posljednjih nekoliko godina", rekao je Cillian O'Donoghue, direktor politike u Eurelectricu, tijelu za elektroprivredu EU. "Mislim da će se sadašnji trend samo nastaviti", rekao je on za Euronews.
Uprkos klimatskim obavezama Evrope, nekoliko zemalja, uključujući Italiju, Njemačku i Veliku Britaniju, i dalje se u velikoj mjeri oslanjaju na gas za proizvodnju električne energije.
Ranije ove godine, Njemačka je najavila planove za izgradnju novih gasnih elektrana spremnih za vodonik kako bi pomogla postepeno izbacivanje uglja do 2030. godine, što je odluka koja je izazvala kritike nekih organizacija zabrinutih zbog ekoloških implikacija.
Međutim, od plana se odustalo zbog nedostatka političke podrške nakon što je koaliciona vlada pala, pa je prijedlog ostao neizglasan u parlamentu, potvrdio je portparol ministarstva njemačkoj novinskoj agenciji DPA.
"Neke zemlje idu na drugačiju strategiju, posebno Njemačka, ali to je strategija za vodonik, a ne za gas", rekao je O'Donoghue.
Njemačka je zatvorila svoja posljednja tri nuklearna reaktora u aprilu 2023. godine, označivši kraj proizvodnje električne energije iz nuklearne energije u zemlji. Još 2000. godine nuklearne elektrane su činile 30% proizvodnje električne energije u zemlji.
Veleprodajne cijene električne energije širom Evrope i dalje su više od nivoa prije rata u Ukrajini, iako su značajno pale u odnosu na vrhunac iz 2022. godine kada je sukob poremetio globalna energetska tržišta.
U novembru su cijene dostigle svoj najviši nivo u posljednjih nekoliko mjeseci, odražavajući stalnu volatilnost (mjeru nepredvidive promjene) tržišta.
Prema Cillianu O'Donoghueu, neki od trenutnih problema koje sada vidimo su rezultat nedostatka mreže, nedostatka fleksibilnosti i nedostatka skladišnog prostora u sistemu.
"Ali vidimo dobar napredak u pogledu cijena. Mislim da ćemo u budućnosti, kako budemo imali više obnovljivih izvora energije u sistemu, vidjeti neku vrstu daljeg smanjenja cijena i takođe manje volatilnosti u sistemu", zaključio je on.