ADVERTISEMENT

"Zahtijevamo posvećenost ovih zemalja tome da neće kreirati novu valutu BRICS-a niti će podržati bilo koju drugu valutu koja će zamijeniti moćni američki dolar ili će se suočiti sa carinama od 100 odsto i treba da očekuju da se oproste od prodaje divnoj ekonomiji SAD-a", poručio je Trump.

Šta bi zajednička valuta zemalja BRICS-a mogla da učini dolaru, za Euronews BiH govorio je ekonomista Igor Gavran.

Igor Gavran (Ustupljena fotografija)

Svjetski hegemon

"Prijetnja budućeg američkog predsjednika najbolje pokazuje šta bi to značilo za dolar, jer takve ekstremne prijetnje mogu jedino biti objašnjene strahom od slabljenja ukupne američke hegemonije u svijetu, koja je više dolarska čak i nego vojna. Vrijednost dolara bi postala upitna, jer američka abnormalna zaduženost se održava dobrim dijelom zahvaljujući eksploataciji cijelog svijeta i dominaciji u svim ekonomskim tokovima putem dolara", pojasnio je Gavran.

Ove godine američki javni dug je dostigao 34 hiljade milijardi dolara, više nego četiti sledeće najzaduženije zemlje zajedno (Kina, Japan, Francuska, Italija).

Trgovina među prvih pet članica bloka porasla je 56 odsto, dostigavši 422 milijarde dolara između 2017. i 2022. godine. Prirodni resursi Brazila i Rusije čine ih poželjnim partnerima Kine, dok Kina i Indija zbog geoplitičkog rivalstva imaju slabije trgovinske veze.

Ruska državna naftna kompanija Rosneft dogovorila je isporuku gotovo 500.000 barela dnevno sirove nafte indijskoj privatnoj rafineriji Reliance Industries, u najvećem energetskom sporazumu između Rusije i Indije u istoriji. Ugovor će biti na snazi 10 godina.

Kina je prešla na juan kao valutu za plaćanje većine energenata iz Rusije, dok je Indijska naftna kompanija Ujedinjenim Arapskim Emiratima platila kupovinu nafte u rupijima. Iako se dio trgovine obavlja domaćim valutama, to je daleko od dovoljnog za narušavanje dolara, ali je pozitivan trend, komentariše Gavran.

"Iako takav trend sigurno u određenoj mjeri umanjuje dolarsku hegemoniju i ovisnost o SAD, sam po sebi ne stvara nikakvu multilateralnu alternativu niti valutu koja bi se bila toliko značajna da naruši poziciju dolara u dovoljnoj mjeri. Pozitivan je, jer makar malo diversificira svjetske ekonomske tokove i umanjuje ovisnost ali nedovoljno", smatra Gavran.

40 odsto svjetskog stanovništva

Mapa zemalja BRICS-a (Izvor: Bloomberg)

Zemlje BRICS-a ukupno imaju više od 3,2 milijarde stanovnika, što je oko 40 odsto svjetskog stanovništva, imaju udio od 26 odsto u svjetskoj ekonomiji sa nacionalnim dohotkom iznad 26 biliona dolara. BRICS-u se od od početnih pet zemalja (Brazil, Rusija, Indija, Kina, Južna Afrika) koje su ga činile početkom godine pridružile Egipat, Iran, Ujedninjeni Arapski Emirati i Etiopija. Ipak daleko su od bloka.

"Ekonomije nekih članica BRICS-a imaju respektabilan udio u svjetskoj ekonomiji i ogroman potencijal, ova grupacija se ne moze nazvati ni zajednicom ili blokom, jer je velika a malo jedinstva među članicama i tek mali broj je iskreno spreman suprotstaviti se američkoj hegemoniji i graditi neki stvarni novi multilateralni svjetski poredak o kojem se često govori.

Većina gleda isključivo vlastite kratkoročne interese čak ni država nego pojedinaca koji ih vode i pokušava balansirati između Zapada i drugih “strana” u geopolitičkim odnosima i nespremni su za drastične korake i radikalne promjene. Možda je Ruska Federacija jedina iskreno zainteresirana za takve korake i dijelom NR Kina, ali vrlo malo vjerovatno za Indiju i mnoge druge članice", ističe Gavran.

Samit BRICS-a u Kazanju (Izvor: Alexander Nemenov, Pool Photo via AP)

Poslednji samit BRICS-a održan je krajem oktobra u gradu Kazanju u Rusiji.

Domaćin je bio Vladimir Putin za čije hapšenje je Međunarodni krivični sud u Hagu izdao nalog, čija zemlja je na listi sankcija zbog rata u Ukrajini, uprkos tome samit je okupio najveće svjetske čelnike u Rusiji u posljednjih nekoliko decenija.

Samitu su prisustvovali kineski predsjednik Xi Jinping, indijski premijer Narendru Modi, južnoafrički predsjednika Cyril Ramaphosa, predsjednik UAE-a Mohamed bin Zayed Al Nahyan, iranski predsjednik Masoud Pezeshkian, egipatski predsjednik Abdel Fattah el-Sisi i etiopski premijer Abiy Ahmed.

Iako nisu članica, a zahtijev su predali, prisustvovao je predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan, kao i generalni sekretar UN-a Antonio Guterres.