ADVERTISEMENT

Svjetska zajednica pomno prati svaki korak u ovom procesu, koji bi mogao donijeti ne samo političku, već i društvenu transformaciju.

Iako je svrgavanje Assada moglo označiti kraj jednog vladavinskog razdoblja, izazovi s kojima se Sirija suočava od sada pa nadalje daleko su od riješenih.

Povratak izbjeglica i obnova zemlje

Jedno od ključnih pitanja u novoj fazi sirijske krize bit će povratak više od milion sirijskih izbjeglica koji su više od desetljeća bili prisiljeni živjeti u logorima širom Turske, Libanona i Jordana. Povratak doma mogao bi biti moguć zahvaljujući potencijalnom dogovoru između režimskih i pobunjeničkih frakcija, što bi omogućilo siguran povratak tih ljudi.

Međutim, samo povratak nije dovoljan – Sirija će biti suočena s monumentalnim zadatkom obnove zemlje.

Sirijci se vraćaju kućama nakon pada Assadovog režima (Izvor: AA)

Rat je uništio privredu, infrastrukturu i brojne gradove, ostavljajući iza sebe stotine hiljada mrtvih i milione onih koji su bili prisiljeni napustiti svoje domove.

Potrebna su ogromna ulaganja, a zemlja će zahtijevati milijarde dolara pomoći kako bi se oporavila.

Pobunjenici koji sada preuzimaju vlast suočavaju se s odgovornošću izgradnje novog društvenog i političkog sistema, u što će biti uložena ne samo politička, nego i ogromna praktična energija.

Asadov režim sinonim za brutalnost i represiju.

Sirija je bila poznata po svom autoritarnom režimu, koji je koristio brutalne metode prema političkim protivnicima, često u obliku mučenja i političkog zatvaranja.

Zatvorski kompleksi su bili puni, a mnogi su tamo završavali zbog svojih političkih uvjerenja.

Nedavne scene iz Damaska, kada su oslobođeni zatvorenici trčali ulicama s podignutim rukama, odražavaju tu duboku patnju sirijskog naroda.

Osim toga, organizacije poput Bijelih šljemova nastavljaju s potragama za preživjelima, dok je u Damasku na snazi policijski sat koji su proglasili pobunjenici, pokušavajući smiriti grad nakon sukoba.

Potraga za zatočenicima tajnih prostorija zatvora Sednaja (Izvor: AA)

Međunarodna dinamika i mogući budući scenariji

Zlatko Dizdarević, novinar i bivši ambasador, za Euronews objašnjava da situacija u Siriji pokazuje duboke promjene u međunarodnim odnosima, gdje su međunarodni zakoni postali "praktički nepostojeći".

"Dešava se ogroman lom u međunarodnom sistemu. Mnoge stvari na kojima je odrastala naša generacija, vezane za međunarodni poredak i Ujedinjene nacije, više ne važe. To je sad legalizirano. Ovaj napad na Siriju je dio šire strategije razaranja čitavog regiona, bez obzira na to što je Assad, svojim neangažiranjem, doprinio tome. Ovaj proces je nastavak razaranja arapskih zemalja", objašnjava Dizdarević.

Sukobi u Siriji, koji su uključivali vanjske sile poput Rusije, Irana, i Sjedinjenih Američkih Država, samo su podcrtali nestabilnost u ovom dijelu svijeta, objašnjava Dizdarević

Dizdarević: Promjene u međunarodnim odnosim (Izvor: Euronews)

Dizdarević podsjeća na postojanje "dva arapska svijeta" koja se nisu srela. Prvi je onaj koji baštini tri, četiri hiljade godina historije, kulture i civilizacije – Sirija, Iran, Egipat, dok je drugi svijet onaj zalivskih zemalja poput Katara, Emirata i Saudijske Arabije, koje su prije 50 godina bile nomadske, a sada su postale ekonomske sile, u velikoj meri zahvaljujući Zapadu i Americi.

"Dok ove četiri zemlje sa dugom historijom imaju svoje sisteme, parlamentarne strukture i rudne resurse, zalivske zemlje nisu imale "arapsko proljeće", jer su bile pod kontrolom autokratskih režima koji su opstajali uz podršku Zapada. S druge strane, sirijski predsjednik Assad je postao lider neplanirano, kao oftamolog koji nije imao političko iskustvo, ali su ga na vlast doveli faktori unutar sistema koji su naslijeđeni od njegovog oca", kaže Dizdarević i dodaje:

"Očekivanja da će Assad donijeti reforme, utemeljene na zapadnim vrijednostima, nisu se ostvarila. On nije imao snage da se odupre tvrdolinijašima u vojsci i bezbjednosnim službama, što je dovelo do stagnacije sistema. U isto vrijeme, dok su te sile opstajale, raslo je nezadovoljstvo, što je na kraju dovelo do rata."

Ono što je sada jasno je da postoje ogromne kontradikcije u međunarodnim politikama.

"Na jednoj strani izuzetno radikalizovane grupacije koje, uprkos svom terorističkom naslijeđu, sada pokušavaju da se predstave kao opozicija koja može donijeti demokratizaciju. To je potpuna farsa. Oni su ti koji će, kroz različite političke procese, pokušati da preurede Siriju, a rezultati će biti katastrofalni", navodi Dizdarević.

Sirija prepuštena destabilizaciji

Rusi su u ovoj situaciji postali ključni, ali je jasno da dok se povlače, ipak će zadržati svoje vojne baze u Siriji.

Međutim, Sirija će biti prepuštena daljoj destabilizaciji, smatra Dizdarević.

"Koja će je pretvoriti u novu verziju Afganistana, uprkos njenim velikim resursima i bogatoj historiji. To je moj pogled na trenutnu situaciju u Siriji," zaključuje Dizdarević.

Diplomata Hajrudin Somun za Euronews podsjeća da se Assad našao u neobičnoj situaciji: Izbjegao je sudbinu drugih arapskih diktatora, kao što je Gadafi, sklonivši se u Moskvu, iako je Iran bio ključni saveznik njegovog režima.

Somun: Assad izbjegao sudbinu drugih arapskih diktatora (Izvor: AA)

"Neobično je što je Bashar al-Assad našao utočište u Moskvi, a ne u Teheranu, jer mu je tamošnji režim imao veću podršku, i više je zavisio od Irana nego od Rusije. Kremlj mu je dao azil, jer je to očito u interesu Putina. Uz to Assad jeste šiit, ali njegov alevitski ogranak tog pravca islama je sekularan, dakle ne pripada ortodoksnom šizmu iranskog teokratskog sistema. Znači da bi i se i Assadova supruga u Teheranu morala pokriti, posto u Siriji nije nikada slijedila islamska pravila koja vrijede u Iranu", kaže Somun.

Iako za sada prolazi mirno, sagovornici su saglasnsi da ne bi valjalo da se Sirija vrati u sukobe propale decenije ii opet doživi sudbinu Libije poslije Gadafija, ili čak Jugoslavije iz 1990-ih.

To ukazuje, kažu, na promjene u strateškim savezništvima i geopolitičkim interesima u regiji.

"Dobro je što reagiranje Zapada uzdržano. Ostaje još puno nepoznanica šta će se događati narednih dana. Ne zaboravimo da pobunjenici još nisu stigli do sjevra i sjeveroistoka Sirije, gdje 900 Amerikanaca, zajedno s Kurdima, štite polja", navodi Somun.

Svjetska reakcija i budućnost regije

Brzina događaja u Siriji iznenadila je mnoge svjetske prijestolnice, dok je sirijska dijaspora širom svijeta slavila pobjedu protiv režima. Iako su proslava i optimizam prisutni među dijasporama, razvoj događaja također izaziva zabrinutost zbog veće regionalne nestabilnosti.

Napetosti u Gazi, izraelski napadi na Libanon i sukobi između Izraela i Irana već donose nove izazove za regiju. U isto vrijeme, Sjedinjene Američke Države nastavljaju s napadima na položaje tzv ISIL-a u Siriji, što dodatno komplicira situaciju na terenu.

Hoće li pobunjenici uspjeti usmjeriti Siriju prema stabilnosti i oporavku ili će zemlja potonuti u još dublju krizu, ostat će pitanje koje će definirati politički i geopolitički pejzaž Bliskog istoka u narednim godinama.