U samo nekoliko sedmica Grenland se od periferne vijesti pretvorio u jednu od najvažnijih tema u svjetskim medijima. "Najzaslužniji" za to američki je predsjednik Donald Trump.
ADVERTISEMENT
Klimatske promjene, nove pomorske rute, pristup kritičnim sirovinama i sigurnosna arhitektura NATO-a činili su najveći otok na svijetu prostorom na kojem su se preklapali interesi velikih sila, regionalnih aktera i lokalnog stanovništva, piše Index.hr.
No, Trumpova želja da ga prisvoji pretvorila je Grenland u kriznu tačku koja može dovesti do raspada prekoatlantskog saveza, a jučer je Trump otvoreno zaprijetio svim zemljama koje su protiv otimanja Grenlanda.
Trumpu pritom nije jasno zašto Danska uopšte polaže ikakva prava na Grenland. "Činjenica da su tamo pristali brodom prije 500 godina ne znači da posjeduju tu zemlju", rekao je.
Danski suverenitet
"Pravni legitimitet Danske danas je iznimno čvrst, što je rijetkost u arktičkom prostoru".
Danski suverenitet nad Grenlandom nije rezultat klasične kolonijalne dominacije, već dugog kontinuiteta diplomatskih i pravnih odluka.
Grenland je kroz historiju bio dio dansko-norveške krune, a nakon 1814. godine Danska je zadržala kontrolu nad otokom, uprkos gubitku Norveške. Suverenitet Danske dodatno je potvrđen 1933. godine, kada je Stalni sud u Haagu odbio norveške zahtjeve za istočnim Grenlandom.
Danas je Grenland sastavni dio Kraljevine Danske, ali uživa široku autonomiju, uključujući vlastiti parlament, službeni jezik i kontrolu nad prirodnim resursima.
Stanovnici otoka su na referendumima odlučili zadržati vezu s Danskom, uz jaču autonomiju, umjesto potpune nezavisnosti. Ovaj odnos predstavlja geopolitički kompromis: Danska pruža sigurnost i međunarodni status, dok Grenland osigurava Danskoj arktički utjecaj i pristup globalnim forumima.
Ukratko, Danska upravlja Grenlandom jer je to pravno, politički i historisjki utemeljeno, dok stanovnici otoka zadržavaju značajnu autonomiju i pravo na buduću samostalnost.
"Pravni legitimitet Danske danas je iznimno čvrst, što je rijetkost u arktičkom prostoru", naglašava Paal Sigurd Hilde s norveškog instituta za obranu. "Upravo zato Grenland već stoljećima nije bio zona spora".
Ključna geostrateška poluga
Grenland Danskoj predstavlja ključnu geostratešku polugu. Bez njega, Kopenhagen bi imao ograničen utjecaj izvan europskog kontinenta. S Grenlandom, Danska učestvuje u Arktičkom vijeću, u NATO sigurnosnim planovima i u globalnim raspravama o klimatskim promjenama.
"Grenland Danskoj daje ono što male države rijetko imaju – stratešku dubinu", kaže Michael O'Connor, bivši savjetnik NATO-a za Arktik. "Zbog njega Danska nije samo korisnik sigurnosti, nego i njezin proizvođač."
Analitičari ističu da se godišnja subvencija Grenlandu, od oko 500 milijuna eura, u Kopenhagenu sve više posmatra kao cijena geopolitičke relevantnosti, a ne socijalni teret.
Za Europsku uniju Grenland je postao strateški oslonac energetske i industrijske sigurnosti.
Posebno se ističe potencijal rijetkih metala potrebnih za zelenu tranziciju. Godine 2021. Europsko vijeće potvrdilo je da Grenland nije dio državnog područja EU-a i ne pripada jedinstvenom tržištu te ga, za razliku od nekih najudaljenijih regija EU-a, ne obvezuje pravna stečevina EU-a, ali ima pravo na financijsku omotnicu kojom se ojačava strateško partnerstvo.
"Bez pristupa arktičkim resursima, europska industrijska politika ostaje ranjiva", upozorava Isabelle Fournier, profesorica sa sveučilišta u Lilleu. "Grenland je jedna od rijetkih realnih alternativa kineskoj dominaciji u sektoru kritičnih sirovina."
Uz resurse, Grenland ima i ključnu ulogu u klimatskom nadzoru. "Led koji se topi na Grenlandu diktira tempo klimatskih promjena u Europi", dodaje Fournier.
"U tom smislu, Grenland je europska klimatska predstraža."
Za stanovnike Grenlanda geostrateška važnost otoka istodobno je prilika i izazov. Danska pruža socijalnu sigurnost, ali rastuća međunarodna pažnja otvara pitanje dugoročne političke samostalnosti.
Moderni arktički grad
"Grenlanđani sve više shvataju da nisu samo mala zajednica na rubu svijeta, nego akteri u globalnoj igri", smatra Ane Bak, danska analitičarka za arktičku politiku. "Pitanje nije hoće li Grenland biti važan, nego ko će imati najveći utjecaj na njegove odluke."
Dok se u manjim zajednicama i dalje živi u skladu s tradicionalnim obrascima, glavni grad Nuuk se ubrzano pretvara u moderni arktički grad. Digitalna infrastruktura, nova luka i međunarodni projekti simbol su promjene.
"Grenland je danas laboratorij buduće geopolitike", zaključuje Bak. "Ovdje se istovremeno testiraju klimatske, sigurnosne i resursne politike velikih sila."
"Ko kontrolira Grenland, kontrolira sjeverni prilaz Atlantiku i zračni koridor između Sjeverne Amerike i Europe", kaže Erik Lund, analitičar za sigurnosnu politiku sa Sveučilišta u Oslu.
"U vojno-strateškom smislu, to je prirodni nosač radara i proturaketne obrane."
Iz američke perspektive, Grenland je nezamjenjiva strateška točka u obrani sjevernog Atlantika i kontinentalnih Sjedinjenih Država. Njegov položaj između Sjeverne Amerike i Europe čini ga prirodnim mostom, ali i tampon-zonom u slučaju sukoba s Rusijom.
Grenlanđani žele nezavisnost
"Grenland je središnja točka GIUK-praznine, prostora između Grenlanda, Islanda i Ujedinjenog Kraljevstva, koji je presudan za kontrolu pomorskog i zračnog prometa", objašnjava James Holloway, bivši analitičar američkog Ministarstva obrane.
"Bez Grenlanda, američka proturaketna i radarska obrana na sjeveru bila bi ozbiljno oslabljena."
Za grenlandsko društvo, eventualno američko preuzimanje nosi i prilike i rizike. S jedne strane, donio bi golema ulaganja u infrastrukturu, radna mjesta i sigurnost, potencijalno ubrzavajući put prema ekonomskoj samoodrživosti. S druge strane, postavlja se pitanje tko bi dugoročno donosio ključne odluke.
"Grenlanđani žele nezavisnost, a ne zamijeniti jednu metropolu drugom", kaže Ane Bak. "Američki protektorat mogao bi biti privremeno rješenje, ali i trajna zamka."
U kontekstu rastućih globalnih napetosti, američki protektorat nad Grenlandom više nije teorijska konstrukcija, nego jedna od realnih opcija budućeg razvoja Arktika.
Veliko je pitanje, međutim, šta bi takav ishod značio za savezništvo Europe i Amerike.