ADVERTISEMENT

Norveška je odgodila kontroverzne planove za dubokomorsko rudarenje, a ekolozi kažu da je to kašnjenje "presudno" za industriju.

Jučer (3. decembra) je laburistička vlada potvrdila da neće izdavati dozvole za dubokomorsko rudarenje tokom tekućeg zakonodavnog mandata, koji završava tek 2029. godine, piše Euronews Green.

Sporazum je rezultat intenzivnih pregovora između Laburista, Socijalističke ljevice, Zelene stranke, Crvene stranke i Stranke centra. Iako Laburisti predvode vladu, nemaju većinu samostalno i bila im je potrebna podrška drugih političkih stranaka kako bi usvojili svoj državni budžet za 2026. godinu.

Norveška misija dubokomorskog rudarstva

Prošle godine, Norveška je postala prva zemlja na svijetu koja je dala zeleno svjetlo za prakse dubokomorskog rudarstva kako bi ubrzala podvodno istraživanje minerala koji se koriste za izgradnju zelenih tehnologija kao što su baterije za električna vozila (EV).

Prijedlog zakona znači da bi oko 280.000 kvadratnih metara nacionalnih voda zemlje – koje se nalaze između Svalbarda, Grenlanda i Islanda – na kraju moglo biti otvoreno za prikupljanje stijena s morskog dna poznatih kao noduli koji sadrže minerale poput kobalta i cinka. Planirano je da se izdavanje dozvola za rudarstvo počne 2025. godine.

Uprkos tvrdnjama da se takva praksa može provoditi održivo, stručnjaci upozoravaju da bi to moglo dovesti do "nepovratne štete" po biodiverzitet i ekosisteme i rizika koji utiču na ugljik uskladišten u okeanu.

Norveška već dugo tvrdi da bi pristup mineralima s morskog dna mogao pomoći zemlji da se odmakne od naftne i plinske industrije i dovede do "zelene tranzicije" u obliku gorivnih ćelija, solarnih panela, električnih vozila i mobilnih telefona.

Međutim, izvještaj koji je prošle godine objavila Fondacija za zaštitu okoliša otkrio je da rudarenje na velikim dubinama nije neophodno za prelazak na čistu energiju. Predviđa se da bi kombinacija nove tehnologije, kružne ekonomije i recikliranja mogla smanjiti potražnju za mineralima za 58 posto između 2022. i 2050. godine.

Izvršni direktor i osnivač fondacije, Steve Trent, kaže da je rudarenje na velikim dubinama potraga za mineralima koji nam zapravo nisu potrebni, a koja riskira štetu po okoliš "koju si ne možemo priuštiti".

"Znamo tako malo o dubokom okeanu, ali znamo dovoljno da budemo sigurni da će njegovo rudarenje uništiti jedinstveni divlji svijet, poremetiti najveće svjetsko skladište ugljika i neće učiniti ništa da ubrza prelazak na čiste ekonomije", dodaje on.

Je li ovo "čavao u kovčegu" za norvešku industriju rudarstva na velikim dubinama?

Norveška odluka da odgodi rudarenje dubokog mora pohvaljena je od strane brojnih ekoloških grupa – i rezultirala je pozivima zemlji da podrži globalni moratorij na tu praksu.

„Ovo mora biti čavao u kovčegu za industriju dubokog rudarstva u Norveškoj“, kaže Haldis Tjeldflaat Helle iz Greenpeace Nordica.

„Svaka vlada koja je posvećena održivom upravljanju okeanima ne može podržati rudarenje dubokog mora.“

Helle je također pozvao Norvešku da „inicira i postane pravi okeanski lider“ iznošenjem prijedloga za zaštitu arktičkog dubokog mora.

Međutim, premijer Jonas Gahr Støre rekao je novinarima da bi potez trebalo shvatiti kao odgađanje, a ne kao trajnu zabranu.

Dodaje da Socijalistička ljevičarska stranka, koja je jučer zaustavila budžetske sporazume, "ne drži vlast zauvijek", ali je potvrdila da se rudarenje morskog dna neće odvijati tokom tekućeg parlamentarnog perioda.