Na današnji dan 2022. godine Ruska Federacija je pokrenula kopnenu invaziju na teritoriju Ukrajine što je označilo početak novog rata na tlu Evrope.
ADVERTISEMENT
Kijev danas više ne izgleda kao grad u ratu kao prije tri godine.
Prodavnice su otvorene, a saobraćajne gužve otežavaju dolazak na posao. No, od 12. februara ove godine, kad je Donald Trump obavio telefonski razgovor s Vladimirom Putinom, ponovno su se vratile noćne more iz 2022. godine o mogućem uništenju Ukrajine.
Iako su Ukrajinci kritizirali Joea Bidena zbog ograničenja u isporuci oružja, znali su da on stoji na njihovoj strani. S Trumpom je situacija drugačija jer su njegovi javni istupi često slični Putinovim narativima, piše BBC.
Ovo su vrlo teška, izazovna vremena
Trump je Ukrajinu optužio za pokretanje rata te je Volodimira Zelenskog nazvao "diktatorom". Njegova strategija pregovaranja s Rusijom uključuje ustupke, poput izjave da Ukrajina neće ući u NATO te prihvaćanja da Rusija zadrži dio teritorija koji je zauzela silom. Putinov dosadašnji stav pokazuje da on poštuje snagu, dok ustupke vidi kao znak slabosti. Njegov ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov ponovio je zahtjev da NATO trupe ne smiju ući u Ukrajinu radi pružanja sigurnosnih garancija.
U razgovoru s Ihorom Brusilom, savjetnikom Zelenskog, istaknuto je koliko je težak pritisak koji Trump stavlja na Ukrajinu.
"Ovo su vrlo teška vremena, izazovna vremena", rekao je Brusilo. Ukrajinci ostaju odlučni boriti se za svoju neovisnost i dio su Europe.
U sedmicama nakon ruske invazije 2022. godine, Kijev je bio gotovo prazan, a na hiljade civila dnevno bježalo je vozovima prema zapadu.
Volodimir Zelenski odlučio je ostati u glavnom gradu i nije htio formirati vladu u egzilu, čime je dodatno ohrabrio Ukrajince. Ukrajinske trupe uspjele su odbiti ruski napad na Kijev, što je promijenilo stav zapadnih saveznika i povećalo opskrbu oružjem.
U martu 2022. ruske trupe povukle su se iz Kijeva, ostavljajući iza sebe dokaze o ratnim zločinima u gradovima Irpinu, Buči i Hostomelu. Svjedoci su govorili o brutalnosti ruskih vojnika, a tijela civila ostala su na cestama, često spaljena kako bi se prikrili zločini.
Trumpov pristup Putinu i Rusiji podsjeća na ustupke Hitleru iz '38.
Danas, iako je Kijev oživio, rat se nastavlja na fronti dugoj preko hiljadu kilometara, od sjeverne granice s Rusijom do Crnog mora. Ukrajinske snage bore se protiv nadmoćnih ruskih snaga, uključujući vojnike iz Sjeverne Koreje koje je poslao Kim Jong-un.
Ukrajinski vojnici ostaju fokusirani na obranu nezavisnosti uprkos tome što mnogi osjećaju da je bolje biti bez onih koji nisu spremni boriti se.
Volonteri koji su se borili 2022. godine danas su ili ubijeni ili ranjeni ili iscrpljeni od borbe. Jedan od najgorih razdora u ukrajinskom društvu je između onih koji se bore i onih koji plaćaju mito kako bi izbjegli vojnu službu. Međutim, ukrajinski vojnici smatraju da su bolji bez takvih osoba na fronti.
Trumpov pristup Ukrajini podsjeća mnoge na politiku popuštanja iz 1938. godine kada je Velika Britanija prisilila Čehoslovačku na ustupke Hitleru, piše BBC. Mnogi Ukrajinci vjeruju da Trump nema stvaran plan za okončanje rata, već da se jednostavno želi približiti Putinu.
Iako Trump nudi ustupke Putinu, neki smatraju da time normalizira rusku agresiju i destabilizira sigurnost u Europi. Njegov zahtjev za 500 milijardi dolara u pravima na ukrajinska mineralna bogatstva odbijen je, a Zelenski traži sigurnosne garancije u zamjenu za bilo kakve ustupke.
Evropski lideri su svjesni opasnosti koje Trumpova politika predstavlja za sigurnost Europe, a ukrajinski vojnici ostaju fokusirani na obranu svoje zemlje, svjesni da ishod rata oblikuje budućnost cijelog kontinenta.
Stotine hiljada poginulih i raseljenih
Do 11. februara Rusija je izgubila 93.641 vojnika, prema podacima portala Mediazona, finansiranog od strane BBC-a, koji prikuplja imena poginulih boraca iz umrlica, objava na društvenim mrežama i drugih javno dostupnih resursa.
Ovo su vojnici kojima se zna ime i prezime, ali se procenjuje da je ukupan broj gubitaka oko 120.000. Rusija je u jednom navratu mobilisala rezerviste, nakon što je velikom broju profesionalnih vojnika istekao ugovor, što je Ukrajini otvorilo prostor za uspješnu kontraofanzivu u Hersonu i Harkovu u septembru 2022. Od tada se Rusija oslanjala na stabilan priliv dobrovoljaca, kojima nudi visoke plate, kako bi obezbijedila redovne rotacije i rezerve u pozadini.
Ukrajina je za sada izgubila oko 18 procenata teritorije, s tim da je Rusija proglasila svojom teritorijom čitave oblasti Krim, Donjeck, Lugansk, Zaporožje i Herson, iako samo Krim kontroliše potpuno (Kijev drži samo mali delić Luganska). Ne zna se kolike je gubitke ukrajinska vojska pretrpjela jer se oni ne objavljuju, ali je Tramp rekao da je prema američkim satelitskim podacima ta brojka oko 700.000.
Predsednik Volodimir Zelenski je u par navrata iznio brojku od 45.000. Ukrajinska vojska je nominalno u jednom trenutku brojala oko milion vojnika, ali danas i pored toga vrši sve agresivniju prinudnu regrutaciju, dok državni vrh razmatra spuštanje starosne granice sa 25 na 18 godina. BBC nikada nije pokušao da u Ukrajini sprovede ništa slično Mediazoni.
Iz Ukrajine je takođe izbjeglo 6,8 miliona ljudi, dok je prema podacima UN humanitarna pomoć nepohodna za 12,7 miliona.