U Narodnom pozorištu Sarajevo uveliko teku pripreme za dramsku predstavu "Sarajevski trgovac" autora Igora Štiksa, koju režira renomirani češki reditelj Michal Dočekal. Ova predstava, koja svoju praizvedbu ima 28. februara, donosi priču o Sarajevskoj hagadi i njenom opstanku kroz historijske preokrete, ali i o višeslojnoj stvarnosti Sarajeva i Bosne i Hercegovine.
ADVERTISEMENT
Među glumačkom postavom je i Mona Muratović, koja u predstavi tumači ulogu profesorice.
U razgovoru za Euronews BiH, ističe kako je u izgradnji ovog lika željela odati počast hrabrim ženama koje su kroz historiju branile dostojanstvo Sarajeva i njegov kulturni identitet.
"Iznad svega, željela sam odati počast svim hrabrim ženama koje su odbranile dignitet Sarajeva i našeg kulturnog identiteta. U vrijeme kada ljudi ginu, teško je odbraniti uvjerenje da je jednako važno sačuvati i historijsko naslijeđe. No, kada sve prođe, shvatimo da, riječima autora, ta knjiga nije bilo kakva knjiga – ta knjiga je Sarajevo. Izgubiti nju značilo bi izgubiti sebe. Hagada je preživjela 700 godina – zamislite koliko je to ratova, pogroma, progona… Tokom agresije na BiH, Enver Imamović je spasio Hagadu iz muzeja koji je bio prva linija fronta, i moje lično divljenje i zahvalnost ide njemu", rekla je Muratović, osvrćući se na simboliku sarajevske Hagade i njenu važnost u očuvanju identiteta.
Mona Muratović (Izvor: Velija Hasanbegović)
Kada je riječ o multikulturalnosti Sarajeva, Muratović naglašava da se taj pojam često interpretira izvana, kao da je potrebno objašnjenje kako različite kulture mogu koegzistirati.
"Pozorište ne treba da nudi odgovore, radije da uvijek otvara pitanja – idealno ona bolna i teška. Meni multikulturalnost uvijek ima neku vrstu bljutavosti, kao da nam sada treba neko sa strane da dođe i objasni nam kako se to živi skupa – najčešće kao agresor ili okupator. Međutim, nepobitna činjenica je da su narodi u BiH oduvijek živjeli zajedno. Na primjer, te 1914. godine u Sarajevu je 20% ljudi govorilo Ladino – sefardski jezik. Srbi, Hrvati, muslimani, Jevreji – svi su živjeli skupa. Kao, na kraju krajeva, i te 1992. kada se dešava druga linija radnje komada "Sarajevski trgovac". Govoriti o Sarajevu nemoguće je bez govora o svim njegovim aspektima", dodala je.
Sarajevski trgovac (Izvor: Velija Hasanbegović)
Prilikom priprema za ulogu, Muratović je istraživala historijski kontekst Hagade i Sarajeva, ali se oslonila i na intuiciju i dramaturgiju.
Predstava, prema njenim riječima, spaja historijsku dramu sa intimnim ljudskim sudbinama, što ju je dodatno povezalo s ovom temom.
"Lako je osjetiti ličnu povezanost sa ovom pričom, jer svako od nas nosi dio tog kulturnog naslijeđa u sebi. U vrijeme kada se dešavaju tragedije, ljudi često ne razmišljaju o umjetnosti i naslijeđu, ali upravo to nas čini onim što jesmo", kazala je.
Kada je riječ o radu sa Michalom Dočekalom, opisala ga je kao reditelja s jasnom vizijom i sposobnošću da iz ansambla izvuče emotivnu i autentičnu izvedbu.
"Njegova režija otvara prostor za duboke, iskrene emocije i otvara pitanja koja nas tjeraju na razmišljanje. Ne dozvoljava nam da budemo pasivni posmatrači, već nas uvlači u priču, u njen intenzitet i slojevitost", istakla je Muratović.
Mona Muratović (Izvor: Velija Hasanbegovič)
U vremenu kada se umjetnost sve više koristi kao sredstvo preispitivanja odnosa prema prošlosti, Muratović vjeruje da je važno da se kroz ovakve priče stalno podsjećamo na vrijednosti koje oblikuju identitet jednog grada i naroda.
"U pozorištu je uvijek poseban izazov prenijeti velike historijske teme na scenu, a da ne zvuče kao lekcija. Ključ je u emociji – kada publika osjeti priču, tada je i razumije. A ova predstava će publiku sigurno duboko dotaknuti."
Ako bi predstavu opisala jednom rečenicom, to bi bila: "Ovo je priča o opstanku – ne samo knjige, već i grada, ljudi i sjećanja."