ADVERTISEMENT

Lider najveće opozicione partije Hrišćansko-demokratske unije (CDU) Friedrich Merz, prema posljednjim anketama, vodi u trci za budućeg njemačkog kancelara.

Merz je, inače, signalizirao da je otvoren za formiranje koalicije sa Socijaldemokratama (SPD), strankom aktuelnog kancelara Olafa Scholza, ili Zelenima.

Bez obzira na to ko pobijedi, onaj ko se nađe na čelu zemlje suočiće se ne samo sa promjenljivom spoljnom politikom, već i sa domaćim stanovništvom koje brine zbog pet ključnih pitanja, pokazalo je istraživanje Gallupa u koje je Euronews imalo uvid.

Duboko nezadovoljstvo životnim standardom

Nijemci su sada nezadovoljniji svojim životnim standardom nego ikada, od globalne ekonomske krize 2008. godine.

Procenat Nijemaca koji su tvrde da im se finansijska situacija poboljšava oštro je opao sa 42 odsto u 2023. na 27 odsto u 2024. godini, prema Gallupu. Njihovo nezadovoljstvo stavlja ih među najslabije optimistične u pogledu životnog standarda u Evropskoj uniji, zajedno sa Austrijom i Grčkom, prenosi Euronews.

Njihova loša očekivanja usklađuju se sa prognozama stručnjaka za njemačku ekonomiju, koja je opala drugu godinu zaredom u 2024. godini. Njemačka, koja je nekada bila ekonomska sila, kako se predviđa, biće najlošiji "izvođač" u bloku 2025. godine.

Političari sa svih strana političkog spektra podigli su svoj glas kako bi predložili politike koje bi mogle izvući Njemačku iz ekonomske stagnacije, uključujući smanjenje prekomerne birokratije i smanjenje visokih cena električne energije.

Kriza stanovanja

Nezadovoljstvo dostupnošću pristupačnih stanova raste postepeno posljednjih 15 godina, a Nijemci su prvi put od 2006. godine ravnomjerno podijeljeni između onih koji su zadovoljni i nezadovoljni dostupnošću pristupačnih stanova u svom lokalnom području.

Međutim, Nijemci nisu jedini u Evropi koji postaju frustrirani zbog nedostatka pristupačnih stanova, ali Gallup napominje da je pad zadovoljstva u Njemačkoj posebno oštar – sa 73 odsto u 2010. na 47 odsto u 2024. godini.

Vlada kasni u svojim ambicioznim naporima da izgradi 400.000 novih pristupačnih stanova godišnje, suočena sa visokim kamatnim stopama i troškovima gradnje. Problem je posebno ozbiljan u velikim gradovima, poput Berlina, gdje je konkurencija za stanove izazvala nagli porast cijena u odnosu na prije deset godina.

Oštriji stavovi prema migrantima

Serija napada u kojima je osumnjičeni bio imigrant dovela je imigraciju u centar nemačke izborne kampanje.

Merz je izazvao kontroverze prihvatanjem saradnje sa desničarskom strankom Alternativa za Nemačku (AfD) kako bi kroz parlament prošle mjere za pooštravanje migracione politike. Međutim, većina stranaka je pomjerila svoj stav prema desnici i obećala strožu kontrolu imigracije.

Njihove politike usklađuju se sa stavovima javnosti, pri čemu Gallup navodi da je prihvatanje migranata u Njemačkoj fluktuiralo posljednjih godina, ali je opalo 2023. godine.

Od nekoliko velikih evropskih ekonomija, uključujući Francusku i Italiju, Njemačka je jedina zemlja u kojoj je prihvatanje migranata značajno niže nego što je bilo 2016. godine – godinu dana nakon što je vlada prihvatila hiljade izbeglica.

Manje povjerenje u vladu

Iako je povjerenje Nijemaca u institucije kao što su vojska i pravosudni sistem ostalo stabilno posljednjih nekoliko godina, povjerenje u vladu opalo je na najniži nivo u posljednjoj deceniji.

Njemačka je stalno bila ispred ostatka Evrope po pitanju povjerenja u vladu. Međutim, ove godine, povjerenje javnosti u vladu više nije izuzetno i sada je podijeljeno na pola – dostigavši samo 50 odsto u 2024. godini.

Za razliku od toga, povjerenje u vladu bivše kancelarke Angele Merkel u njenoj pretposljednjoj godini na funkciji bilo je 65 odsto.

Pad povjerenja u vladu poklapa se sa slomom Scholzove koalicije tri stranke – koja je propala u novembru nakon što je Scholz smijenio ministra finansija Christiana Lindnera.

Više liderstva

Slika njemačkog liderstva pretrpjela je udarac kod kuće, ali i među drugim Evropljanima, s značajnim padom sa prosječnih 60 odsto na 54 odsto u posljednjih 12 mjeseci.

Slovenija, Norveška i Finska posebno su skeptične prema njemačkom liderstvu, s padom ocjena od najmanje 10 odsto od 2023. godine.

Merz je istakao da planira da vrati Njemačku na vodeću poziciju u EU, rekavši na panelu u subotu da je "spreman" da obnovi ono što su saveznici opisali kao nedostatak njemačkog liderstva unutar bloka.

"Vidim da je Njemačka u strateškom položaju u centru Evrope, da mnoge stvari u Evropi zavise od Njemačke", rekao je Merz.