Cyber sigurnost postaje sve važnije pitanje kako za građane, tako i za svaku zemlju u svijetu. Hakerski napadi postaju sve profesionalniji, a napadači danas mogu provaliti kako nalog na društvenoj mreži, tako i stranicu vlade države, otvoriti pristup povjerljivim informacijama i ugroziti poslovanje institucija, banaka itd.
ADVERTISEMENT
U posljednjem istraživanju IBM-ovog X-Forcea objavljeno je da je Bosna i Hercegovina najnesigurnija zemlja u Evropi kad su u pitanju potencijalne slabe tačke u sistemima (cloudu). Nju slijede Srbija i Albanija. Iako razlika u broju napada nije velika, naglašeno je da Bosna i Hercegovina ima ubjedljivo najniži rezultat spremnosti za cyber napade.
IBM X-Force Exchange je platforma za obavještavanje o prijetnjama zasnovana na oblaku koja omogućava korisnicima da koriste, dijele i djeluju na osnovu obavještajnih podataka o prijetnjama. Omogućava korisnicima da sprovode brzo istraživanje najnovijih globalnih sigurnosnih prijetnji, agregiraju obavještajne podatke koji se mogu primijeniti, konsultovati se sa stručnjacima i sarađivati sa kolegama.
Prof. dr. Saša Mrdović komentarisao je posljednji izvještaj X-Forcea za Euronews BiH te je pojasnio šta zapravo znači činjenica da se BiH našla na vrhu ove neslavne liste.
Da li je BiH zaista najgora u Evropi?
"Istraživanje je zasnovano na broju upada, odnosno narušavanja sigurnosti na takozvanim cloud uslugama. Istraživanje je ustvari rangiranje urađeno po tome koliko je bio broja upada u cloud-bazirane usluge u odnosu na broj stanovnika. Bosna i Hercegovina je imala 9 miliona i u odnosu na broj stanovnika, naš plasman u Evropi je najlošiji. Tako da to se ne odnosi direktno na institucije, na pojedince, ovo je samo jedan od načina mjerenja", pojasnio je.
Prof. Mrdović navodi da nažalost, ni druga mjerenja, ni druge statistike ili istraživanja koja su rađena ranije ne pozicioniraju Bosnu i Hercegovinu na neko zavidno mjesto.
"Druga stvar koja je zapanjujuća u tom izvještaju je zapravo da, iako smo gore ocijenjeni nego susjednje zemlje kao što su Srbija i Albanija koje su također dobile loše ocijene, ipak BiH definitivno zaostaje u tzv. ocjeni pripremljenosti za napade. Tu smo duplo gori nego zemlje u okruženju. Tako da, zapravo više smo izloženi napadima, a manje smo spremni da se odbranimo od njih. Meni se taj dio pripreme čini dosta opasnijim jer u slučaju da dođe do napada, nemamo adekvatnu infrastrukturu, odnosno kompletnu logistiku da odgovorimo na to", istakao je.
Saša Mrdović (Izvor: Screenshot)
Napadi se danas mogu izvršavati radi različite koristi i mogu dolaziti od različitih aktera.
"Nekada su napade bili stvar nečijeg entuzijazma. Danas se najčešće to radi zbog koristi. Jedna može biti finansijska korist, a što se dešavalo po Bosni i Hercegovini, napade na banke, na bankomate, s ciljem da se dođe do direktne finansijske koristi. Druga vrsta napada su napadi koji su politički usmjereni sa ciljem smanjivanja ugleda neke općine, entiteta, institucije ili cijele države. Napad se može koristiti kako bi se došlo do nekih povjerljivih podataka koji mogu imati vojne vrijednosti. Tako da postoje različiti napadači sa različitim motivima", pojasnio je Mrdović.
Ko štiti podatke Bosne i Hercegovine?
U suštini, kaže Mrdović, na nivou Bosne i Herzegove ne postoji usklađeni način pripreme, zaštite i reakcije na sigurnosni incident.
"Kao i uvijek, pojavljuje se pitanje nadležnosti. Čija je nadležnost sigurnost informacija? Prema mom mišljenju, s tehničke strane, to je nadležnost nas sviju, svi trebamo time da se bavimo", kazao je.
Prof. Mrdović je istakao da ipak nije sve tako loše jer se uspostavljaju timovi za odgovor na sigurnosne incidente.
"Jedan takav postoji već duže vrijeme u Republici Srpskoj, na nivou Federacije BiH blizu uspostavljanja, ali također za državne institucije na nivou Bosne i Hercegovine trebala bi biti uspostavljena u sklopu Ministarstva sigurnosti. Mislim da je problematično što nemamo nikakav usklađen način djelovanja, zato što kad se desi napad, on nije fizički ograničen. Davno je još pod OSCE vodio projekt pravljenja državne strategije cyber sigurnosti koja je završila kao okvirni dokument. Kad bi se svi držali tog dokumenta, makar bi mogli usklađeno djelovati", poručio je.
Siguran je da ono što nedostaje jeste zapravo saradnja između organa vlasti, onih koji donose odluke i akademije i stručnog sektora. Misli da Bosna i Hercegovina može imati koristi od znanja i mogućnosti svojih ljudi te bi to značajno pomoglo da se dobro iskoristi ograničene resurse.
Savjet građanima kako da zaštite svoje podatke
"Kao i u fizičkom svijetu treba paziti šta dijelite i s kim dijelite. Vodite računa gdje objavljujete informacije i vodite računa koje informacije objavljujete. Zato što dijeljenje na društvenim mrežama je prilično javno. Druga stvar, da bi zaštitili pristup svim resursima potrebno je da imate kvalitetnu lozinku. Kvalitetna lozinka danas znači što duža lozinka. Ako možete da sastavite lozinku od deset znakova, to bi bilo dobro. Redovno ažurirajte svoje mobitele i računare i time ćete već drastično povećati sigurnost", rekao je.
Savjetuje da prilikom korištenja bankarske usluge, uključite dvokratno potvrđivanje, dakle lozinka i dodatni način identifikacije. Ovu vrstu zaštite nudi većina banaka danas, a time ćete drastično smanjiti šansu da budete potencijalna žrtva.