Zakon o unutrašnjoj trgovini FBiH zahvaljujući kojem su radnici u trgovinama u Federaciji BiH dobili slobodnu nedjelju pokrenuo i opširnu i dugotrajnu debatu. Utvrđeno je da primarni zakon koji određuje prava i radno vrijeme radnika je Zakon o radu FBiH, a koji do sada nije predviđao nedjelju kao neradni dan, a izgleda da ga neće predviđati ni u novoj verziji.
ADVERTISEMENT
Na upit Euronewsa BiH iz Ministarstva rada i socijalne politike FBiH su poručili da nedjelja nije i ne može biti predviđena kao neradni dan.
Hoće li se pitanje neradne nedjelje regulisati zakonom?
"Općenito uzeto, Zakon o radu ne određuje koji dan je neradni, ne favorizuje nijednu djelatnost i ne uvodi posebne beneficije za jedan sektor nauštrb drugih. Koristimo priliku i da istaknemo da ovaj tekst Zakona nije Nacrt, već radna verzija od koje će radna grupa pripremati Prednacrt Zakona, a do Nacrta je još ostalo da prođe sve neophodne procedure", naveli su iz Ministarstva.
Naglasili su da Zakon o radu, kao temeljni zakonski okvir iz kojeg se crpe prava u radno pravnim odnosima, ne propisuje konkretan neradni dan, već garantuje svakom radniku pravo na sedmični odmor u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno. To znači da radnici imaju pravo na odmor, ali određivanje tačnog dana ostaje u nadležnosti poslodavaca kroz interne akte, kako bi se prilagodilo specifičnostima različitih djelatnosti i prirodi posla koji se obavlja kod poslodavca.
"Ono što Ministarstvo predlaže u radnoj verziji novog Zakona jeste model u kojem bi svaki radnik imao jedan ili dva slobodna dana u sedmici, u zavisnosti od rasporeda radnog vremena kod poslodavca, čime se omogućava bolja ravnoteža između poslovnog i privatnog života, a što predstavlja i usklađivanje ovog Zakona sa EU direktivom o balansu između privatnog i poslovnog. No, generalno favorizovanje jednog dana u sedmici (kao što je nedjelja) nije praksa u zakonodavstvu koje se temelji na jednakom tretmanu svih radnika, bez obzira na sektor u kojem rade", poručili su iz Ministarstva.
Adnan Delić (Izvor: Facebook/Adnan Delić)
Istakli su da uvođenje neradne nedjelje i u Zakon o radu nije pravni standard u radnom zakonodavstvu, niti bi bilo u skladu sa potrebama svih sektora.
Predsjednica sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti BiH Mersiha Beširović kazala je za Euronews BiH da je stav Ministarstva ranije bio drugačiji.
"Pohvalno je da su to stavili na web stranicu i da su dali mogućnost za komentare, ali pod uslovom da zaista imaju namjeru uzeti u obzir primjedbe i sugestij te ako nije cilj samo prividno pokazati da je ministarstvo transparentno, a u principu da se ide sa tom verzijom koja je prijedlog ministarstva.
Mi smo već, kad je u pitanju nedjelja, sve vrijeme od kad smo izašli u javnost sa prijedlogom za zabranu rada nedjeljom i praznicima kroz Zakon o unutrašnjoj trgovini, reakcija ministra Delića je bila ta da zakon o unutrašnjoj trgovini ne može regulisati prava radnika, što je naravno tačno, nego se definiše Zakonom o radu. I sad smo došli u situaciju da se to ne želi", kazala je.
Beširović je poručila da je očigledno da radnici prema radnoj verziji Zakona o radu ostali bez svoje neradne nedjelje.
"Ne govorim naravno samo o radnicima u trgovini, s obzirom na to da je zakon o unutrašnjoj trgovini 'izostavio' samo radnike u pekarama, na benzinskim pumpama, a vrlo često se u javnosti govorilo i o kladioncama. Mislim da u principu ovaj argument ne stoji i nekako mi izgleda da je u međuvremenu se Ministarstvo predomislilo hoće li se uopšte baviti neradnom nedjeljom. Mi smo kao sindikat još 2023. godine nakon serije razgovora sa profesorom Farukom Hadžićem, uputili prijedlog vezano za regulisanje rada u dane vikenda i za radnike u realnom sektoru, a ne samo za radnike u javnom sektoru. Taj prijedlog smo još jednom naknadno ponovili i u ovoj radnoj verziji i vidimo da on uopšte nije uzet u obzir. Po tom prijedlogu bi se radna sedmica definisala na 40 sati sedmično, što je i sada slučaj, ali od ponedjeljka do petka", pojasnila je.
Predsjednica Sindikata je navela da vidi da 'nemaju namjeru uopšte to regulisati na taj način, što je, prema njenom mišljenju, jako sporno.
"Mislim da je jedna od glavnh potreba je da definišemo tu radnu sedmicu kako bismo smanjili najveći jaz između radnika u javnom sektoru i radnika u privatnom sektoru. Iz Ministarstva kažu da se ne može definisati da je nedjelja slobodna, nego treba definisati jedan ili dva slobodna dana, ali u javnom sektoru su subota i nedjelja, vikendi dakle, slobodni dani. I dalje ostaje ta diskriminacija i po nama je to zaista diskriminacija", zaključila je.
Mersiha Beširović (Izvor: Sindikat radnika trgovine i uslužnih djelatnosti BiH)
Da li je 50 posto dnevnice adekvatna naknada?
U radnoj verziji Zakona o radu FBiH je navedeno da bi rad nedjeljom bio plaćen više, a konkretno dnevnica bi vikendom bila uvećana za 50 posto. To znači da svi radnici koji zarađuju minimalnu platu (1.000KM), dobivali bi dodatnih 20KM.
Iz Ministarstva rada i socijalne politike FBiH naveli su da Zakon o radu ne može i ne smije praviti razliku između sektora, niti uređivati posebne ekonomske modele za svaku djelatnost pojedinačno.
"Zakon o radu propisuje osnovna prava i obaveze, a konkretno u slučaju povećanja dnevnice za rad nedjeljom, Zakonom o radu određuje se minimalna visina povećane dnevnice, što znači da se ne smije ići ispod zakonski definisanog minimalnog iznosa, odnosno da se isti može dalje povećavati i detaljno definisati kolektivnim ugovorima i internim aktima", istakli su.
Dakle, ako postoji ekonomski opravdan zahtjev za povećanjem dodataka za rad nedjeljom, to se dalje rješava kroz socijalni dijalog svih uključenih u oblasti radnog zakonodavstva.
"Što se tiče konkretno prijedloga povećanja dnevnice za rad nedjeljom u iznosu od 50 posto, ističemo da je to prvi prijedlog u radnoj verziji teksta Zakona, te da se on u toku pripreme Zakona može mijenjati i povećati, ukoliko bude argumenata i prijedloga pristiglih radnoj grupi. Zato je uostalom i puštena radna verzija na javne konsultacije svim građanima i svim zainteresiranim stranama; da daju prijedloge i komentare na ovaj radni tekst Zakona", pojasnili su.
"Za ljude koji rade za minimalnu platu to je zaista jedan mizeran iznos. Vidjela sam da je Ministarstvo otvoreno za eventualne razgovore o iznosu uvećane dnevnice. Mi smo naveli da bi to trebao biti iznos uvećan za 150 posto. Međutim, i dalje nam je to sporno s obzirom na to da su radnici kazali da bi nedjeljom pristali raditi za minimalno 250 KM. To je bilo u onom momentu kada je satnica u trgovini bila 3,5 marke, sada je satnica preko 5 maraka. Ali to je svakako značajno veći iznos nego što je to Ministarstvo planiralo", kazala je Beširović.
Dodala je da sindikat ima još mnogo zamjerki na radnu verziju zakona, a među njima je i izostanak rješavanja pitanja naknade za topli obrok i prijevoz.
"Ova radna verzija u principu jeste poboljšanje u smislu da ima mnogo više članova nego što je imao prethodni zakon. Ima nekih pozitivnih stvari. Međutim, dosta pitanja ostaju neriješena, i ona koja su trenutno vrlo aktuelna kao što su topli obrok, naknada za prijevoz. Ostavljena su na kolektivno pregovaranje, na pravilnik što je i do sad bio slučaj", zaključila je.