U glavnom gradu Saudijske Arabije, Rijadu, završen je prvi sastanak ruskih zvaničnika i predstavnika nove američke administracije.
ADVERTISEMENT
Tema su bili bilateralni odnosi ove dvije zemlje, ali i rat u Ukrajini.
Delegaciju SAD činili su državni sekretar Marco Rubio, pomoćnik američkog predsjednika Donalda Trumpa za nacionalnu bezbjednost Michael Waltz i specijalni izaslanik američkog lidera za Bliski istok Steve Witkoff.
Sastanak je trajao nešto više od pet časova, dok je napravljena jedna pauza za, kako su nazvali, radni ručak.
Sastanak u Rijadu (Izvor: Evelyn Hockstein/Pool Photo via AP)
Rubio: Za okončanje rata biće potrebni ustupci sa svih strana
"Za okončanje rata u Ukrajini biće potrebni ustupci sa svih strana, uslovi moraju biti prihvatljivi", izjavio Marco Rubio nakon sastanka.
"Delegacije Sjedinjenih Država i Rusije složile su se da se pozabave problemima u bilateralnim odnosima u cilju preduzimanja koraka neophodnih za normalizaciju rada diplomatskih misija", dodao je Rubio.
Marco Rubio (Izvor: Evelyn Hockstein/Pool Photo via AP)
Lavrov: Veoma koristan razgovor
Lavrov je rekao da ima razloga da se vjeruje da je američka strana počela bolje da sluša stav Moskve.
"Razgovor je bio, vjerujem, veoma koristan. Ne samo da smo slušali, već smo se i čuli. Imam razloga da vjerujem da je američka strana počela bolje da razumije našu poziciju", rekao je Lavrov novinarima poslije rusko-američkih razgovora u Rijadu.
"Najhitnije, ali ne i najteže, jeste da se obezbijedi što prije imenovanje ruskih ambasadora u SAD i SAD u Rusiji“, rekao je Lavrov i dodao da je dogovoreno da se riješe problemi u radu ambasada u skorijoj budućnosti.
Istakao je i da je u slučaju Rusije i SAD dogovoreno da, u slučaju da se interesi obje strane ne podudaraju, ne treba provocirati konflikt, već naći rješenje za problem.
Naveo je i da postoji velika zainteresovanost za uklanjanje "vještačkih prepreka" na putu ka razvoju uzajamno korisne ekonomske saradnje.
Rekao je i da je ponovio delegaciji SAD da je prisustvo stranog kontingenta iz zemalja NATO-a u Ukrajini neprihvatljivo za Rusiju.
"Pojava oružanih snaga iz zemalja NATO-a, ali pod stranom zastavom, pod zastavom Evropske unije ili pod nacionalnim zastavama, ništa ne mijenja u tom pogledu. To je, naravno, za nas neprihvatljivo", rekao je Lavrov.
Sergej Lavrov (Izvor: Evelyn Hockstein/Pool Photo via AP)
Uvlačenje Ukrajine u NATO
Lavrov je rekao da je tokom sastanka konstatovano da je Donald Trump "prvi od zapadnih lidera" koji je rekao da je "uvlačenje Ukrajine u NATO bila jedna od najvećih grešaka predsjednika Bidena".
On kaže da je Putin više puta objašnjavao da bi širenje NATO-a i apsorpcija Ukrajine u alijansu djelovalo kao "direktna prijetnja" Rusiji.
"Svako pojavljivanje oružanih snaga pod nekom drugom zastavom ništa ne mijenja. To je naravno potpuno neprihvatljivo", istakao je.
Oglasio se i Zelensky
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelensky kritikovao je sastanak američkih i ruskih izaslanika u Rijadu, nazvavši ga "razgovorom o Ukrajini, bez Ukrajine".
"Razgovori se vode između predstavnika Rusije i predstavnika Sjedinjenih Američkih Država. O Ukrajini – opet o Ukrajini – a bez Ukrajine“, rekao je on.
Volodimir Zelensky (Izvor: Sven Hoppe/DPA via AP, Pool)
On je rekao da "pregovori ne bi trebalo da se održavaju njima iza leđa".
Današnji sastanak u Rijadu, za Euronews BiH, komentarisao je direkto Centra za međunarodne odnose i politički analitičar, Bojan Šolaja.
Kako kaže, spoljna politika SAD, baziraće se na miru.
"Ono što je ključni momenat u spoljnoj politici SAD, koju će Trump da vodi u budućem periodu, jeste period bez ratova. Trump je stavio veliki akcenat na mir i okončanje sukoba. Negdje u skladu sa tim, u početku mandata, ali i prije preuzimanja dužnosti, on je to naglasio, što je pozdravila Rusija. Razgovori su počeli, vidjećemo na koji će se to način odvijati u kontekstu Ukrajine. Ono što je dobro, jeste, da su te dvije države uspostavile odnose, nakon nekog dužeg vremena. Biće ponovo uspostavljeni diplomatski odnosni, kao što je to slučaj bio i ranije. Predsjednik SAD je izrazio želju da se Rusija vrati pod okrilje G8. Dvije najmoćnije zemlje svijeta, u političkom smislu, u ovom trenutku, su odlučile da na tom nivou razgovaraju o sukobu u Ukrajini", rekao je Šolaja.
Bojan Šolaja (Izvor: Screesnot/YT)
NATO vojska na granici sa Rusijom, bila je okidač za sukob.
"Suštinski, cijeli problem je bio u tome što je NATO došao na granice Ruske Federacije, što je za Ruse bilo nedopustivo, a što naglašavaju još od 2014. godine, pa i ranije. Od te godine, pa na ovamo, Rusija je očekivala da će se to desiti. U onom trenutku kada je bio povučen konkretan potez, iza toga su stajale SAD. Negdje je bilo realno da će se ovo desiti, jer je Trump, još tokom prvog mandata, kao predsjednik, zalagao se za mir, a ne da počinje nove sukobe", kaže Šolaja.
Evropa ne shvata ozbiljno Ameriku.
"Evropa još uvijek želi da učestvuje u tom sukobu. Ne shvataju ozbiljno SAD, kada kažu da se sukob mora okončati. Sa druge strane, to je negdje i razumljivo, ako uzmemo u obzir koliko je Evropa uložila sredstava u sukob u Ukrajini. Evropa je bila ovisnik o ruskim energentima, pa su se odlučili za neke alternativne izvore, što su skupo platili. Pored toga što im je privreda trpila posljedice toga, gubili su značajno, plaćajući druge energente dosta skuplje. Situacija je takva da se neće lako oporaviti. Da će ući u neke nove odnose sa Rusijom, i nije im neka garancija, jer je pitanje da li će imati privilegovane uslove kao prije", naglašava Šolaja.
Pitanje Ukrajine, smatra Šolaja, biće riješeno između SAD i Rusije.
"Ovo pitanje, mislim da će biti riješeno između SAD i Rusije i da će Ukrajina učestvovati u onoj mjeri, u kojoj je to neophodno", zaključio je direktor Centra za međunarodne odnose i politički analitičar, Bojan Šolaja.