Administracija novog američkog predsednika Donalda Trumpa preispituje ključne američke programe inostrane pomoći, a globalne zdravstvene inicijative su direktno na nišanu. Od stupanja na dužnost 20. januara, Trump je privremeno zamrznuo svu stranu pomoć, a stotine ljudi ostalo je bez posla u Agenciji SAD za međunarodni razvoj (USAID) koja radi na poboljšanju zdravlja, ublažavanju siromaštva i promovisanju ljudskih prava i demokratije u zemljama sa nižim prihodima.
ADVERTISEMENT
Čini se da bi USAID mogao da bude ukinut i "apsorbovan" u State department, prema brojnim izvještajima američkih medija. Sajt USAID je tokom vikenda suspendovan, a Elon Musk označio je ovu agenciju "kriminalnom organizacijom" koja bi trebalo da "umre".
"Zatvaramo je", rekao je Mask u ponedeljak na platformi X.
Naredba o prekidu rada već je dovela do pada zdravstvenih programa koje finansiraju SAD u zemljama sa nižim prihodima, a očigledna ukidanje USAID-a moglo bi da ima dalekosežne posljedice, piše Euronews.
Trenutna situacija je "ostavila isporuku ove kritične pomoći u neizvesnosti i milioni života vise o koncu", rekla je Elisha Dunn-Georgiou, predsjednica i izvršna direktorka Globalnog zdravstvenog savjeta, koji predstavlja više od 100 organizacija širom svijeta, u posljednjem saopštenju prošle nedjelje.
Gdje ide američka zdravstvena pomoć
Sve u svemu, SAD su dale 71,9 milijardi dolara (69,1 milijardu evra) inostrane pomoći za 209 zemalja i regiona u 2023. godini, pri čemu je veći dio bio usmjeren preko USAID-a, prema podacima američke vlade.
Te godine, 22 odsto sve američke pomoći – 16,1 milijardi dolara (15,5 milijardi evra) – otišlo je na programe koji pokrivaju HIV/AIDS, ishranu, tuberkulozu, pandemije i novonastale prijetnje, zdravlje majke i djeteta, planiranje porodice i reproduktivno zdravlje, čistoću vode, i druge zdravstvene inicijative.
Sedamnaest zemalja, uglavnom u podsaharskoj Africi, dobilo je više od 100 miliona dolara (96,1 milion evra) svaka od američke zdravstvene pomoći 2023.
Na osnovu njihovih nivoa finansiranja iz 2023. godine, zemlje koje su najviše pogođene američkom odlukom biće Tanzanija – koja se trenutno bori sa izbijanjem virusa Marburg nalik eboli – kao i Nigerija i Južna Afrika.
Uticaj zamrzavanja pomoći
Jedan od najvećih udaraca zamrzavanja USAID-a biće na Plan za hitne slučajeve za pomoć protiv AIDS-a (PEPFAR), koji je zaslužan za spasavanje više od 26 miliona života u posljednje dvije decenije.
Prošle godine je obezbijedio antivirusne tretmane HIV-a za 20,6 miliona ljudi u 55 zemalja.
Prošle nedjelje, američki državni sekretar Marco Rubio izdao je humanitarni izuzetak za određenu medicinsku pomoć koja spasava živote, uključujući PEPFAR, ali neprofitne organizacije koje vode ove programe rekle su da su uslovi izuzeća nejasni, ostavljajući ih nesigurnim da li da nastave sa radom ili ne.
Kao rezultat toga, mnoge zdravstvene inicijative su već zaustavljene, prema tvrdnjama Globalnog zdravstvenog savjeta.
U međuvremenu, Avril Benoît, glavni izvršni direktor američkog ogranka Ljekara bez granica (Doctors Without Borders), rekla je da su klinike i medicinske usluge koje podržavaju USAID "zatvorene bez upozorenja" u posljednje dvije nedelje, što je dovelo do opšte konfuzije na terenu.
"Govorimo o bezbrojnim izbjeglicama i drugim raseljenim osobama, djeci ugroženoj malarijom i ljudima kojima je potrebna terapija za HIV i tuberkulozu, a čija briga je u opasnosti da bude prekinuta", navela je ona u saopštenju.