ADVERTISEMENT

U grubim crtama, navodno ovako izgleda plan koji je izradio tim američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je najavio okončanje rusko-ukrajinskog rata za sto dana, objavio je ukrajinski portal Strana.ua, uz dodatak da se o spomenutom nacrtu "poslednjih dana aktivno raspravljalo političkim i diplomatskim krugovima Ukrajine".

Amerikanci su ovaj plan navodno predali evropskim diplomatama, a od njih je on stigao u Ukrajinu, ali se ne otkriva na koji način i kako je redakcija "Strane" došla do njega.

Iako još nema potvrde da je dokument autentičan, iz redakcije su naveli da se neke tačke plana podudaraju sa izjavama samog Trumpa i njegovog posebnog izaslanika za Ukrajinu Keitha Kellogga.

Poništenje dekreta

Prema onome što je poznato, američki mirovni plan uključuje telefonski razgovor između Trumpa i Vladimira Putina već ovog mjeseca ili u februaru, a zatim raspravu o daljim akcijama s Kijevom.

U sledećoj fazi, Volodimir Zelenski će morati da poništi dekret kojim se zabranjuju pregovori s Putinom, a zatim će u februaru ili prvoj polovini marta biti sastanak Trumpa i Zelenskog s Putinom.

Još uvijek nije odlučeno hoće li biti bilateralni ili trilateralni, ali tada bi trebalo da budu odobreni glavni parametri mirovnog plana.

Sve dok traju pregovori i neprijateljstva, kako tvrdi Strana.ua, Donald Trump neće blokirati slanje vojne pomoći Ukrajini.

Deklaracija mirovne konferencije o prekidu rata mora biti spremna do 9. maja, a od Ukrajine se traži da nakon tog datuma ne produžava vanredno stanje u zemlji i mobilizaciju.

Kao posljednja faza navedeno je održavanje predsjedničkih izbora u Ukrajini krajem avgusta i parlamentarnih izbora krajem oktobra.

Na šta će morati pristati zaraćene strane?

A na što će morati pristati Ukrajinci i Rusi? Ukrajina će se morati odreći članstva u NATO-u (i ta odluka mora biti odobrena na summitu saveza), ali će zauzvrat postati članica EU do 2030. godine.

Ujedno će Evropska unija preuzeti odgovornost za njenu obnovu. Isto tako, Ukrajina neće smanjivati brojnost svoje vojske, a Sjedinjene Države nastaviće da podržavaju modernizaciju tamošnjih Oružanih snaga.

Osim toga, Ukrajina će odustati od vojnih i diplomatskih pokušaja povratka okupiranih područja, ali neće priznati ruski suverenitet nad njima, što je ustupak Kremlju.

Odvojeno će se razmotriti i tačka o evropskom mirovnom kontingentu nakon završetka neprijateljstava, budući da Kijev to zahteva, ali Moskva je kategorički protiv, pa to treba uzeti s rezervom.

Bitna stavka u sporazumu je odredba prema kojoj će se ukrajinskim političkim strankama koje se "zalažu za odbranu ruskog jezika i za miran zajednički život s Rusijom" dopustiti učestvovanje na izborima.

Takođe, moraju biti zaustavljene sve akcije protiv Ukrajinske pravoslavne crkve i ruskog jezika.

Istovremeno, nakon sklapanja mirovnog sporazuma, sankcije Rusiji će biti ukinute, pri čemu će neka ograničenja biti ukinuta odmah, a druga tokom tri godine, u zavisnosti od poštovanja sporazuma od strane Rusije.

Ukinula bi se i sva ograničenja na uvoz ruskih energenata u Evropsku uniju, ali će njihov uvoz biti podvrgnut posebnoj carini, a prihodi od toga će se koristiti za obnovu Ukrajine, prensoi Jutarnji list.

Kijev nije potvrdio plan

Trebalo bi napomenuti da je ukrajinsko vođstvo odbilo da potvrdi postojanje plana.

Andrij Jermak, šef kancelarije predsednika Ukrajine, izjavio je da "mediji nemaju nikakve ‘mirovne planove‘ za 100 dana", te da bi iza ove objave mogla da stoji Rusija.

Volodimir Zelenski nije komentarisao objavu plana, međutim, dobro obaviješteni Wall Street Journal je 22. januara objavio da je Trump naložio svom posebnom izaslaniku za Ukrajinu, Keithu Kelloggu, da okonča rusko-ukrajinski rat za 100 dana.

"Ali, sklapanje dogovora s Putinom biće mnogo teže nego što se činilo u Trampovim predizbornim obećanjima", glasio je skeptičan zaključak američkog lista.

Ali da se iza kulisa nešto dešava, vidjelo se po tome da je na Trumpovoj inauguraciji bio i David Arahamia, vođa frakcije Sluga naroda u Vrhovnoj radi, koji je predvodio ukrajinsko izaslanstvo na pregovorima u Istanbulu 2022. godine.

Britanski Independent je od Trumpovih saradnika saznao kako je poziv Arahamiji "važan korak koji pokazuje Trumpovu namjeru da osigura da Ukrajina dobije dobar sporazum", ali i da predsjednik SAD-a "ne odustaje od svog cilja, a to znači, da se okonča rat do proljeća".

Treba uzeti u obzir da se ne zna šta o svemu misli Putin, koji tvrdi da želi mir, ali pod svojim uslovima, koji uključuju znatno smanjenje ukrajinske vojske i legalizaciju okupacije petine te države.

Ipak, nedjelje koje dolaze mogle bi biti početak kraja daleko najkrvavijeg evropskog rata nakon 1945. godine.