ADVERTISEMENT

Euronews BiH: S obzirom na to da su građani izrazili nezadovoljstvo visokim cijenama, kažite nam Vaše mišljenje o tome, da li ste za ili protiv tog bojkota?

Hasičević: Građani imaju pravo tražiti poštene cijene. Imaju pravo na to da se njihov novac cijeni, ali i izabrati šta će podržavati. Pozivam građane/potrošače, da budu svjesni moći koju imaju – moći koja može promijeniti uslove na tržištu, ali i podržati one koji posluju odgovorno i u interesu zajednice. Pravo na bojkot je sastavni dio funkcionisanja slobodnog tržišta.

Slobodno tržište jedno je od osnovnih načela savremenih ekonomskih sistema. To je sistem u kojem svi – proizvođači, trgovci i potrošači – imaju slobodu izbora. Potrošači odlučuju šta će kupovati i gdje će trošiti svoj novac, a proizvođači i trgovci odgovaraju na te zahtjeve, prilagođavajući svoje ponude kako bi opstali na tržištu. Upravo ta ravnoteža – između ponude i potražnje – omogućava ekonomski rast, konkurenciju i, na kraju, boljitak za sve.

Ali, moramo priznati da slobodno tržište podrazumijeva odgovornost svih učesnika. Trgovci i proizvođači imaju obavezu poštovati kupce, osigurati pravedne cijene i ne zloupotrebljavati uslove na tržištu. S druge strane, potrošači imaju pravo izražavati svoje nezadovoljstvo, uključujući i kroz legitimne alate poput bojkota. Bojkot, u svojoj suštini, nije prijetnja slobodnom tržištu – naprotiv, to je dio tog sistema, jer daje jasan signal da nešto nije u redu i poziva na promjene. Naša je obaveza, kao Vlade, da osiguramo ravnotežu – da zaštitimo slobodno tržište, ali i prava potrošača. Radimo na dugoročnim rješenjima, koja će pomoći stabilizaciji cijena i osigurati svima dostupnost osnovnih proizvoda.

Euronews BiH: Građani Bosne i Hercegovine suočavaju se s kontinuiranim poskupljenjima osnovnih namirnica. Kako komentirate trenutnu situaciju i šta konkretno Vlada FBiH može učiniti kako bi zaštitila građane?

Hasičević: Svjesni smo da inflacija i globalna ekonomska kretanja utiču na poskupljenja osnovnih životnih namirnica, što dodatno opterećuje budžet građana. Vlada Federacije BiH poduzima mjere kako bi ublažila posljedice ovih promjena, uključujući subvencije za najugroženije kategorije stanovništva, ali i pregovore s trgovcima i proizvođačima u cilju stabilizacije cijena. Također, aktivno analiziramo dodatne mehanizme koje možemo primijeniti kako bismo zaštitili kupovnu moć građana.

Razmatraju se ograničenja marži

Euronews BiH: Da li postoji mogućnost da Vlada razmotri uvođenje ograničenja marži na osnovne namirnice, ali i na gorivo, kako bi se spriječilo dalje "divljanje" cijena koje negativno utiče na životni standard građana?

Hasičević: Razmatramo različite mjere koje bi mogle pomoći u stabilizaciji tržišta, uključujući i mogućnost privremenog ograničenja marži na određene proizvode, kao što su osnovne prehrambene namirnice. Naravno, svaka takva odluka mora biti donesena pažljivo, u skladu s ekonomskim analizama i konsultacijama s privrednim sektorom, kako bismo osigurali da ne dođe do negativnih posljedica po snabdijevanje tržišta.

Što se tiče goriva, podsjećamo da je još uvijek na snazi Odluka o propisivanju mjera neposredne kontrole cijena utvrđivanjem maksimalne visine marži za naftne derivate iz aprila 2021. godine, kojom je privrednim društvima koja obavljaju trgovinu na veliko naftnim derivatima propisana maksimalna visina marži u apsolutnom iznosu od 0,06 KM/litru derivata, a privrednim društvima koja obavljaju djelatnost trgovine na malo naftnim derivatima propisana je maksimalna visina marži u apsolutnom iznosu od 0,25 KM/litru derivata. Prometnici naftnim derivatima poštuju ovu Odluku. Imamo i s njima redovno sastanke.

Zakon o kontroli cijena: Efikasna intervencija u kriznim situacijama

Euronews BiH: Zakon o kontroli cijena je u proceduri, koji je osnovni cilj zakona, može li se preko tog zakona uticati na "smanjenje" divljanja cijena?

Hasičević: Osnovni cilj ovog zakona jeste omogućiti Vladi efikasnije mehanizme za intervenciju u slučaju ozbiljnih poremećaja na tržištu. Njime se predviđa mogućnost ograničavanja marži ili cijena u kriznim situacijama, ali i jačanje nadzora kako bi se spriječile eventualne zloupotrebe i nepoštena tržišna praksa. Dakle, zakon neće umjetno snižavati cijene, već će omogućiti Vladi da reaguje tamo gdje je to nužno za zaštitu građana. U nacrtu zakona u članu 2. se navodi da Privredni subjekti ne smiju narušavati propise o konkurenciji i zabranjeni su sporazumi između privrednih subjekata, odnosno izričiti i prešutni dogovori, koji imaju za cilj spriječavanje, ograničavanje ili narušavanje tržišne konkurencije na tržištu.

Prema nacrtu zakona, privremene mjere može donijeti Vlada FBiH na prijedlog Ministarstva, a u članu 6. se definišu razlozi za propisivanje privremenih mjera kontrola cijena. Kao razlozi su navedeni: proglašenja stanja prirodne i druge nesreće, nestašica dobara neophodnih za potrebe privrede i snabdijevanje stanovništva, ukoliko je prema objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku indeks potrošačkih cijena na malo veći od 5 posto (inflacija), radi utvrđivanja prodajnih cijena proizvoda iz robnih rezervi koji se koriste za intervencije na tržištu.

Mjere koje predlaže ministarstvo mogu trajati dok traju poremećaji na tržištu koji se ne mogu otkloniti mjerama ekonomske politike, a najduže šest mjeseci. Nakon isteka šest mjeseci, Vlada može obnoviti mjeru za još šest mjeseci.