Demonstracije su takođe planirane kasnije u srijedu, pri čemu se najveći protesti očekuju u Madridu i Barseloni. Građani Španije izlaze na parlamentarne izbore 29. novembra.

Oprečne ocjene odziva i incidenti na ulicama

Čelnik velikog radničkog sindikata UGT, Pepe Álvarez, izjavio je da je štrajk bio uspješan uz "masovno" učešće, dok je Unai Sordo iz sindikata CC OO naveo da je odziv bio "veoma značajan".

Međutim, Španska konfederacija poslovnih organizacija saopštila je da je učešće bilo "slabo i neujednačeno", u zavisnosti od sektora i dijelova zemlje.

Neki od najvećih poremećaja u srijedu zabilježeni su u glavnim industrijskim centrima Madrida i sjeveroistočnom regionu Katalonije, gdje je saobraćaj bio blokiran na nekoliko ključnih saobraćajnica.

Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da su desetine ljudi privedene zbog različitih incidenata, dok španski mediji prenose da su agencije za nekretnine bile meta napada na svoje kancelarije.

Tragičan povod i eksplozija cijena zakupa

Štrajk je pokrenut talasom protesta zbog nedostatka pristupačnog stanovanja i rasta životnih troškova, nakon prinudnog iseljenja 87-godišnje Maricarmen Abascal iz stana u Madridu u kojem je živjela sedam decenija. Preminula je u bolnici nekoliko nedjelja kasnije.

Cijene zakupa u prestonici naglo su porasle posljednjih godina. Mjesečni najam stana od 50 kvadratnih metara u Madridu u oktobru je u prosjeku iznosio 1.170 evra, prema podacima portala za nekretnine Idealista, dok prosječna bruto mjesečna plata u Španiji iznosi oko 2.460 evra. To čini skoro polovinu prosječne bruto zarade - znatno iznad granice od 30% prihoda koju stambeni stručnjaci i javne institucije preporučuju za troškove stanovanja.

Politički sukobi i prijevremeni izbori

Socijalistički premijer Pedro Sánchez raspisao je vanredne izbore prošlog mjeseca, nakon što parlament nije usvojio njegov plan stambene reforme.

Španija nije imala generalni štrajk još od 2012. godine, za vreme konzervativne vlade Mariana Rajoya.

I dok su raniji štrajkovi predstavljali problem za vlast, ovaj put situacija je drugačija. Sánchez i njegovi ministri su čak ohrabrili radnike da obustave rad i zahtijevaju pristupačnije stanovanje.

"Vaš osmočasovni radni dan. Vaša penzija. Vaše javno zdravstvo… Sve su to bile kolektivne pobjede", napisao je premijer na društvenim mrežama, hvaleći učesnike nekadašnjih štrajkova. Nasuprot tome, konzervativna Narodna partija (PP) optužila je vladu da štrajk zloupotrebljava kao oruđe za postizanje izborne koristi.

Lider PP-a Alberto Núñez Feijóo nazvao je generalni štrajk "besmislicom", a sindikate "mafijom" i "otpadom". Feijóova stranka vodi u anketama, a stranački portparol Miguel Tellado optužio je vlast da koristi štrajk kako bi zastrašila birače od dolaska desnice na vlast, što trenutno djeluje kao najizgledniji ishod izbora 29. novembra.

Sánchez je ove sedmice za špansku televiziju poručio: "Prava besmislica jeste dovoditi u pitanje pravo radnika na štrajk".

Reakcije poslodavaca i energetski pokazatelji

Potpredsjednik najvećeg udruženja poslodavaca u Španiji (CEOE), Miguel Garrido, oštro je kritikovao štrajk, napominjući da preduzeća nemaju mnogo veze sa kretanjem cijena nekretnina.

"Ovo nije štrajk motivisan radnim pravima, već politikom, i direktno je povezan sa raspisivanjem prijevremenih izbora", ocijenio je Garrido.

Demonstracije su planirane u više velikih španskih gradova tokom dana, a masovnost protesta smatraće se jasnim pokazateljem nezadovoljstva građana uoči glasanja.

Pouzdano mjerilo obima štrajka jeste i nivo potrošnje struje u industrijskom sektoru. Prema podacima mrežnog operatera Red Eléctrica, potrošnja električne energije u Španiji opala je za 7,5% tokom ranih jutarnjih časova u srijedu. Tokom prethodnog generalnog štrajka pre 14 godina, zabilježen je pad potrošnje veći od 15%.