Broj zahtjeva za azil u Evropskoj uniji je u prvoj polovini godine smanjen za 17 posto, u odnosu na isti period prošle godine, i dostigao je najniži nivo u posljednjih pet godina, saopštila je danas Agencija EU za azil (EUAA).
Kako je saopšteno na internet stranici EUAA, zemlje EU su u tom periodu primile oko 332.000 zahtjeva za azil, a eskalacija sukoba na Bliskom istoku nije dovela do povećanja broja zahtjeva za azil.
Zahtjev za azil podnijelo je 39.000 državljana Avganistana, sedam posto manje u odnosu na prethodnu godinu, državljani Venecuele su podnijeli 33.000 zahtjeva za azil, što je skoro za trećinu manje u poređenju sa prethodnom godinom, dok su državljani Bangladeša podnijeli 20.000 zahtjeva, a kod njih je povećan broj zahtjeva za 13 posto u odnosu na prošlu godinu.
Francuska je primila 69.000 zahtjeva za azil u prvoj polovini godine, što je najviše u EU i čini jednu petinu svih zahtjeva, a za njom slijede Italija, gdje je podnijeto 66.000 zahtjeva za azil, kao i Španija i Njemačka sa po 55.000 zahtjeva za azil.
Ove četiri zemlje su zajedno primile oko tri četvrtine svih zahtjeva za azil u EU.
U Grčkoj je u prvoj polovini godine podnijeto 23.000 zahtjeva za azil, što je najviše takvih zahtjeva po glavi stanovnika, odnosno podnijet je gotovo jedan zahtjev na svakih 400 stanovnika.
U prvoj polovini godine, stopa odobravanja azila u zemljama EU iznosila je 31 posto.
Prema evropskim pravilima koja su stupila na snagu u junu, podnosioci zahtjeva za azil iz zemalja iz kojih je stopa odobravanja azila ispod 20 posto podliježu ubrzanom postupku, sa brzom deportacijom u slučaju da budu odbijeni.