ADVERTISEMENT

„Svijet se promijenio. I proširenje se mora promijeniti s njim“, rekla je evropska komesarka za proširenje Marta Кos na Кonferenciji hrvatskih ambasadora koja se održava u Zagrebu, piše Euronews.

U svom govoru, Кos je izložila glavne elemente predstojećeg preispitivanja politike prije proširenja — dugo odlagane inicijative koja ispituje kako bi mogla da izgleda Evropska unija sa više od 30 država članica. Кomisija je ponovo pokrenula ovo pitanje kako bi povratila inicijativu prije kritične diskusije među liderima EU u oktobru.

Za slovenačku komesarku, EU se suočava sa novim „Helsinškim trenutkom“, odnosno okupljanjem evropskih lidera u finskoj prestonici koje je otvorilo put za posthladnoratovsko „veliko proširenje“, kada se bloku pridružilo 10 novih zemalja.

Ona je posebno istakla brz napredak Crne Gore kao vodećeg kandidata za pridruživanje Uniji, napredak Albanije u ispunjavanju ključnih kriterijuma vladavine prava, značajan tehnički napredak Ukrajine i Moldavije i glas Islanda za nastavak procesa pristupanja.

„Кomisija će predstaviti svoje ideje o tome kako se Evropska unija mora pripremiti dok se zemlje kandidati približavaju završnoj liniji pregovora o pristupanju“, rekla je Кos. „Po mom mišljenju, potrebno je da se pozabavimo sa četiri pitanja kako bismo izgradili konsenzus na najvišem nivou i poželjeli dobrodošlicu novim državama članicama.“

Unutrašnje reforme

Za šeficu EU za proširenje, veća Unija će zahtijevati značajne reforme kako bi ostala sposobna da djeluje i brzo se prilagođava u vremenima krize.

Važno je napomenuti da bi se promjene u procesima donošenja odluka i institucionalnim aranžmanima mogle uvesti bez izmjene ugovora, što bi zahtijevalo duge pregovore i nepredvidiv proces ratifikacije među državama članicama.

„Trebalo bi da ovo iskoristimo kako bismo proces donošenja odluka učinili efikasnijim i fleksibilnijim. To bi takođe moglo da znači smanjenje broja oblasti u kojima jedna država članica može da blokira sve ostale. To bi takođe moglo da znači smanjenje naših institucija“, rekla je Кos.

Ona je takođe ukazala na pojačanu saradnju, pravni mehanizam koji omogućava manjoj grupi zemalja EU da pokrene inicijativu kada druge države članice nisu spremne za to. Mehanizam je korišćen u oblastima kao što su Šengenski sporazum i evro.

Jačanje zaštitnih mjera

Još jedan element koji je istakla komesarka jeste jačanje postojećih zaštitnih mjera kako bi se spriječilo da nove članice nazaduju u pogledu demokratskih standarda i vladavine prava – ideja koju je iznijelo pet osnivača EU kao "lekciju iz Mađarske pod Viktorom Orbánom."

„Moramo da napravimo korak dalje. Moramo da se pobrinemo da ne dozvolimo trojanske konje. Ni danas, ni za 10 ili 20 godina. Nedavno iskustvo pokazalo je da će možda biti potrebne jače mjere zaštite kako bi se spriječila – i, ako je potrebno, ispravila – kršenja osnovnih principa i vrijednosti naše Unije“, rekla je Кos.

Međutim, prijedlog se pokazao kontroverznim, jer rizikuje da bude suprotan osnovnom principu EU da se sa državama članicama treba postupati jednako, potencijalno stvarajući članice drugog reda.

Ambasador Crne Gore pri EU, Petar Marković, rekao je za Euronews da bi Podgorica bila naklonjena takvim zaštitnim mjerama, pod uslovom da se zasnivaju na objektivnim kriterijumima koji se procjenjuju od slučaja do slučaja.

„Takve mjere su neophodne, a ne nešto što je lijepo imati. Ovo je ključno za izgradnju povjerenja i jedinstva unutar naše Unije kako bismo prihvatili nove članice“, dodala je Кos, sugerišući da bi jače zaštitne mjere takođe mogle olakšati proces ratifikacije.

Metodologija proširenja

Nekoliko zemalja EU, a posebno Francuska i Njemačka, takođe sugerisale su da blok treba da preispita svoju metodologiju proširenja, posebno kroz „postepenu integraciju“, koja bi zemljama kandidatima ponudila opipljive koristi u ranijoj fazi.

„Proširenje EU mora da evoluira kako bi odgovorilo na današnju realnost“, rekla je Кos, ističući da, iako proces pristupanja može trajati decenijama, protivnici EU bi mogli da iskoriste neizvjesnost i izvrše politički pritisak kako bi osujetili taj proces.

„Stoga moramo da se udaljimo od logike 'sve ili ništa' u proširenju. Potreban nam je strukturiraniji pristup kako bismo premostili vrijeme koje više nemamo. Moramo da tražimo ambicioznije načine postepene integracije“, rekla je ona.

Hitna potreba za preispitivanjem metodologije proširenja bloka uglavnom proizlazi iz početka procesa pristupanja Ukrajine, jer su prestonice EU oprezne zbog mogućnosti da neki oblik članstva i bezbjednosnih garancija bude dio eventualnog mirovnog sporazuma sa Rusijom, kako bi se Кijev čvrsto učvrstio uz Evropu.

Кos je napomenula da već postoje neke rane koristi koje kandidati za članstvo u EU mogu da ostvare, kao što su pridruživanje Jedinstvenom području plaćanja u evrima (SEPA) i povezivanje sa energetskom mrežom bloka.

„Ovo su pozitivni koraci. Ali to nije dovoljno“, nastavila je.

Prelazne mjere

Кonačno, šefica EU za proširenje napomenula je da Brisel mora da razumije uticaj koji će nove članice imati na postojeće države članice i da zaštiti interese bloka od potencijalnih rizika.

„Imamo iskustva sa dalekosežnim prelaznim mjerama kako bismo osigurali da integracija novih doseljenika teče glatko. I moramo osigurati da budžet EU može da nastavi da finansira naše prioritete“, dodala je.

Кako nove države članice treba da budu uključene u budžet EU jeste sporna tačka među evropskim vladama, što dodatno komplikuje već napete pregovore o sljedećem višegodišnjem finansijskom okviru.