Šefovi država i vlada Evropske unije razgovaraju na Kipru u geopolitički napetim vremenima.
Na dnevnom redu su rat sa Iranom, rastuće cijene energije i budžet Evropske unije.
To je početna tačka samita šefova država i vlada Evropske unije na Kipru. Predsjednik Nikos Hristodulides dočekao je svoje kolege iz EU uz impresivnu kulisu marine u ljetovalištu Aja Napa, piše DW.
Zelenski hvali "veliki dan"
Prisutan je i Volodimir Zelenski. "Ovo je veliki dan", radovao se ukrajinski predsjednik nakon sastanka sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom von der Leyen i predsjednikom Evropskog vijeća Antoniom Costom. Naglašavao je pritom koliko je Ukrajini očajnički potreban novac – posebno za obnovu energetske infrastrukture.
Von der Leyen je pak naznačila da bi prva tranša od 90 milijardi evra mogla biti isplaćena ovog kvartala. Jedna trećina tih sredstava namijenjena je budžetu Ukrajine, a dvije trećine odbrani.
Šefovi država i vlada EU takođe su izrazili olakšanje. "Veoma sam zahvalan što je kredit Europske unije sada konačno oslobođen", rekao je njemački kancelar Friedrich Merz.
Orban nije na samitu
Odlazeći mađarski premijer Viktor Orban nije otputovao na Kipar. Iako je na glasanju u decembru blokirao kredit Ukrajini, šefovi država i vlada sada ga nisu javno kritikovali. Vjerovatno su osjetili izvjesno olakšanje u vezi sa dešavanjima u Mađarskoj.
"Sada vidim mogućnost da glasanje u Evropskoj uniji ne bude zloupotrebljeno i da 26 zemalja ne budu taoci", rekao je litvanski predsjednik Gitanas Nauseda.
Sljedeći korak za Ukrajinu, prema riječima predsjednika Vijeća EU Coste, sada je otvaranje prvih klastera u pregovorima o pristupanju Uniji. Orban je i to želio da spriječi.
Razgovori pod uticajem geopolitičke situacije
Trenutna geopolitička situacija pokazuje da za Evropsku uniju postoji samo jedan put – put strateške autonomije i najveće moguće nezavisnosti, rekao je na početku samita kiparski domaćin Hristodulides. To se, objasnio je, tiče konkurentnosti, snabdijevanja energijom, ali i sigurnosne i odbrambene strukture.
Kipar trenutno predsjedava rotirajućim Vijećem EU. Geografski je ta zemlja na krajnjem jugoistoku Europske unije i bliža je Libanu i Turskoj nego svojim partnerima iz EU. Ranjivost tog geografskog položaja postala je očigledna na samom početku rata sa Iranom, onda kada je britansku vojnu bazu na tom ostrvu pogodio dron.
Kiparski predsjednik Hristodulides vjerovatno želi da taj događaj iskoristi kao povod za razgovor o Članu 42, stavu 7 – odnosno nekoj vrsti klauzule EU o uzajamnoj pomoći. Potreban je plan šta da se radi ako se neka država pozove na tu klauzulu, kaže Hristodulides, čija zemlja nije članica NATO.
U Evropi, kao i u većem dijelu svijeta, cijene energije naglo su porasle zbog rata sa Iranom i tekuće blokade Hormuškog moreuza. Lideri EU planiraju da u naredna dva dana razgovaraju o tome, kao i o budžetu Evropske unije. Formalne odluke se ne očekuju.