ADVERTISEMENT

Kako posljednji tankeri s fosilnim gorivima iz Persijskog zaljeva pristižu u evropske luke, čini se da lideri na kontinentu tek sada u potpunosti shvataju razmjere onoga što dolazi.

Ako se rat oduži, opterećenje za evropsku ekonomiju moglo bi biti "jednako teško kao tokom pandemije COVID-19 ili na početku rata u Ukrajini", izjavio je njemački kancelar Friedrich Merz.

Italijanski ministar odbrane Guido Crosetto upozorio je da ga informacije o ratu "ne ostavljaju da spava", dok je predsjednica Evropske centralne banke Christine Lagarde naglasila da bi sukob mogao trajati godinama i imati posljedice "veće nego što trenutno možemo zamisliti".

Oko 20 posto svjetske nafte i plina prolazi kroz Hormuški moreuz, koji je Iran zatvorio uz prijetnje napadima na brodove bez dozvole Teherana. Američki predsjednik Donald Trump poručio je državama pogođenim nestašicom goriva da će "morati same izboriti pristup nafti".

Nafta i plin ključni su ne samo za transport i grijanje već i za cijeli industrijski lanac – od proizvodnje hrane i plastike do hemijske industrije i poljoprivrede. Zatvaranje moreuza dodatno utiče i na druge resurse poput đubriva i helija, važnog za proizvodnju mikročipova, piše Politico.

Za sada se posljedice najviše osjećaju kroz rast cijena goriva, ali stručnjaci upozoravaju da je ovo tek početak. Situacija je ozbiljnija nego tokom naftne krize 1970-ih ili energetske krize nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, jer sada istovremeno trpe svi energenti.

Evropa se u početku nadala da će izbjeći nestašice zahvaljujući raznovrsnim izvorima snabdijevanja, uključujući SAD, Norvešku, Azerbejdžan i Alžir. Međutim, kako rat ulazi u petu sedmicu, ti optimistični scenariji blijede. Azijske zemlje, koje su u velikoj mjeri ovisne o energentima iz Zaljeva, počele su nuditi veće cijene, preusmjeravajući isporuke prema sebi i ostavljajući Evropu u nepovoljnijem položaju.

Stručnjaci upozoravaju da Evropa već u narednim sedmicama može osjetiti ozbiljne posljedice. U najgorem scenariju, ako moreuz ostane zatvoren duže vrijeme, cijene energenata mogle bi trajno ostati visoke.

Poseban problem predstavlja činjenica da EU, iako malo uvozi sirovu naftu iz Zaljeva, više od 40 posto prerađenih naftnih derivata – poput dizela i avionskog goriva – dobija upravo iz te regije. Ako zatvaranje potraje, alternative su vrlo ograničene.

Već sada su vidljivi prvi efekti: cijene goriva rastu, a avionsko gorivo u Evropi je više nego udvostručeno. Aviokompanije su primorane povećavati cijene karata, a neke razmatraju i smanjenje broja letova.

Industrija takođe trpi snažan udar. Posebno su pogođeni hemijski i čelični sektor, koji su izrazito ovisni o energiji. Rast cijena sirovina i energije prelijeva se na cijeli proizvodni lanac, uključujući plastiku, đubriva i druge ključne proizvode.

Sve to vodi prema opasnom scenariju stagflacije – kombinaciji sporog ekonomskog rasta i visoke inflacije. Evropska komisija procjenjuje da bi rast ekonomije mogao pasti na oko jedan posto, dok bi inflacija ponovo mogla rasti, što bi dovelo i do povećanja kamatnih stopa.

To bi dodatno opteretilo građane i kompanije, ali i vlade koje se već suočavaju s visokim dugovima iz prethodnih kriza. U takvim okolnostima, moglo bi doći i do smanjenja javne potrošnje.

Čak i ako bi rat odmah završio, stručnjaci upozoravaju da bi oporavak trajao najmanje godinu dana. Što sukob bude duže trajao, posljedice će biti teže.

Evropa sada ima svega nekoliko sedmica da se pripremi za udar koji bi mogao dugoročno promijeniti njen ekonomski pejzaž.