Obraćajući se putem videoveze na Samitu o investicijama uoči COP31 u Istanbulu, Birol je rekao da dešavanja širom svijeta i energetske politike zemalja pružaju malo razloga za očekivanje normalizacije naredne godine.

"Nisam optimista kada je riječ o normalizaciji 2027. godine. Čak i kada pokušam sagledati situaciju optimistično, ne mogu pronaći argument koji bi me uvjerio", rekao je.

"Ova kriza će se u ovom ili onom obliku nastaviti i 2027. godine. Svijet će se i dalje pokušavati oporaviti od njenih posljedica, pod uslovom da se ne pojave nove rane", dodao je.

Birol je rekao da kriza u Hormuškom moreuzu utiče na privredu, poljoprivredu i energetiku, zbog čega vlade, kompanije i investitori preispituju svoje kratkoročne i dugoročne strategije.

Povukao je paralelu s naftnim krizama iz 1973. i 1979. godine, navodeći da su one podstakle razvoj nuklearne energije i unapređenje energetske efikasnosti vozila.

Birol je opisao COP31 kao zlatnu priliku za Tursku i veliku priliku za cijeli svijet, ocijenivši da bi aktuelna kriza mogla pomoći u stvaranju podrške za konkretne rezultate.

Predstavio je prijedlog obaveze povećanja udjela električne energije u globalnoj potrošnji energije sa 23 na 35 posto do 2035. godine, uz poziv zemljama da podrže tu inicijativu na samitu u Antaliji.

Veća elektrifikacija ojačala bi energetsku sigurnost i istovremeno smanjila emisije, rekao je Birol, ističući da bi to mogao biti zajednički cilj u vrijeme dubokih međunarodnih podjela.

Dodao je da bi usvajanje ove inicijative poslalo nedvosmislen signal investitorima i tržištima kapitala.

Birol je rekao da će nivo učešća i postizanje dogovora o elektrifikaciji biti dva ključna pokazatelja uspjeha COP31, izrazivši optimizam u pogledu broja vlada koje će prisustvovati samitu i nivoa njihove zastupljenosti.