Evropski čelnici okupljaju se sutra u Njemačkoj kako bi razgovarali o saradnji u oblasti energetike i sigurnosti u Sjevernom moru. Međutim, strahovi zbog američkih namjera prema Grenlandu mogli bi zasjeniti zvanični dnevni red samita. Iako je regija već dugo suočena sa zabrinutošću zbog prijetnji koje predstavlja Rusija, u posljednje vrijeme napetosti su porasle zbog nastojanja američkog predsjednika Donalda Trumpa da preuzme taj autonomni danski teritorij, piše France 24.
ADVERTISEMENT
Njemački kancelar Friedrich Merz domaćin je sastanka koji se održava samo nekoliko dana nakon što je Trump odustao od prijetnje da silom zauzme Grenland i uvede kaznene carine evropskim saveznicima u NATO-u koji bi se tome usprotivili. Trump je izjavio da je postigao "okvirni" sporazum s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom, no ta objava, bez otkrivanja detalja, izazvala je i olakšanje i zbunjenost.
"Morat ćemo posvetiti veću pažnju svim dijelovima evropskog teritorija NATO-a", rekao je Merz u četvrtak nakon vanrednog sastanka Evropskog vijeća, dodajući: "To se prije svega tiče Sjevera." Na listi gostiju u Hamburgu nalaze se danska premijerka Mette Frederiksen, koja je u petak posjetila Grenland, te predstavnici NATO-a, Evropske komisije i Islanda.
Očekuje se i dolazak čelnika iz Norveške, Holandije, Irske, Belgije i Luksemburga, dok Velika Britanija i Francuska na summit šalju ministre. "S obzirom na sastav učesnika sastanka, siguran sam da će sigurnost na Visokom sjeveru također biti interesantna za učesnike", izjavio je Steffen Meyer, glasnogovornik kancelara Merza.
Zvanični cilj samita je poticanje prekograničnog širenja vjetroelektrana na moru, razvoja tržišta vodika i povezivanja offshore infrastrukture. Ipak, sigurnosna pitanja biće visoko na dnevnom redu, budući da su Sjeverno i susjedno Baltičko more već dugo mete takozvanih "hibridnih napada", za koje se uglavnom okrivljuje Rusija.
Sumnja se da teretni brodovi povezani s Rusijom sabotiraju podmorske komunikacijske kablove i nadziru kritičnu infrastrukturu. U Njemačkoj vlasti su dodatno uznemirene misterioznim letovima dronova iznad aerodroma, vojnih baza i industrijskih postrojenja, a vjeruje se da su neki od njih lansirani s brodova koje je poslala Rusija.
Merz je prošle sedmice najavio da će teme rasprave u Hamburgu biti "pomorska sigurnost" kao i "zajednički ekonomski uspjeh na Sjeveru".
Cilj je pretvoriti Sjeverno more u "najveći svjetski rezervoar čiste energije", što je Merz opisao kao projekat od "ključne važnosti za snažnu, sigurnu i nezavisnu Evropu". Na prethodnom samitu Sjevernog mora 2023. godine, države su se dogovorile o izgradnji vjetroelektrana ukupnog kapaciteta do 300 gigavata do sredine stoljeća, s privremenim ciljem od 120 GW do 2030. godine.
Međutim, prema trenutnim trendovima, do kraja decenije bit će instalirano samo 82 GW kapaciteta, navodi konsultantska firma Baringa.
Vladini izvori su potvrdili da će se u Hamburgu raspravljati o rješavanju "trenutnih poteškoća" s kojima se industrija suočava.
Među preprekama su logistička uska grla u lukama, nedostatak dijelova i mrežna infrastruktura koja se teško nosi s dodatnom i promjenjivom energijom. Također postoji zabrinutost zbog ulaska kineskih proizvođača turbina u opskrbni lanac, dok evropski akteri nastoje ojačati vlastitu autonomiju.
Zagovornici energije vjetra ističu da je ona korisna ne samo za klimu, već i za sigurnost. Decentralizovani sistemi poput vjetroelektrana otporniji su na sabotaže i napade od elektrana na fosilna goriva, cjevovoda ili naftnih tankera.
Simon Skillings iz think tanka E3G rekao je da smo "mnogo naučili posljednjih godina ne samo iz nekih hibridnih napada koji su se dogodili na infrastrukturu, već i promatrajući situaciju u Ukrajini i Rusiji. Naučili smo da su raspršena sredstva otpornija." Objasnio je: "Raspršena infrastruktura je robusnija… U osnovi su potrebni višestruki napadi, a ne pojedinačni, da bi se prekinula opskrba energijom."
Skillings je dodao da bi vjetroelektrane na moru mogle pomoći u jačanju pomorske sigurnosti ako bi se oprema za nadzor ili dronovi integrisali u turbine. Ipak, upozorio je da još uvijek postoji "vrlo malo koordinacije o tim pitanjima u Sjevernom moru" te da bi izgradnja otpornosti sistema također povećala troškove.