Ukrajina ne smije staviti „ni kap tinte“ na dokument kojim bi se pravno prepustila njen teritorij Rusiji, naglasio je u četvrtak u Davosu hrvatski premijer Andrej Plenković.
ADVERTISEMENT
Plenković je na skupu Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) u švicarskom alpskom gradu učestvovao na panelu o Ukrajini zajedno s generalnim sekretarom NATO-a Markom Rutteom, finskim predsjednikom Alexandrom Stubbom, nizozemskim premijerom Dickom Schoofom i predsjednikom Latvije Edgarsom Rinkēvičsom.
Plenković je tokom rasprave istakao da Hrvatska pripada onoj grupi zemalja koje su „jasno proukrajinske kada je riječ o solidarnosti i podršci“.
"To proizlazi iz našeg vlastitog iskustva. Hrvatska je zbog velikosrpske agresije početkom devedesetih u jednom trenutku također imala 27 posto okupirane teritorije", rekao je, dodajući da je Ukrajina danas na 19,5 posto.
Plenković je naglasio da svi mirovni sporazumi imaju dva aspekta – trenutak i kontekst u kojem se potpisuju te njihove posljedice u budućnosti.
U tom smislu Plenković je poručio da Ukrajina „ne bi trebala staviti ni kap tinte na dokument koji bi de iure predao“ njen teritorij.
To je od ključne važnosti za Ukrajinu, ali i za sprečavanje presedana koji bi ugrozio stabilnost međunarodnog sistema, prava i odnosa u budućnosti, rekao je.
Govoreći o putu Ukrajine ka članstvu u Evropskoj uniji, hrvatski premijer je kazao da su danas vidljivi „signali“ drugačijeg pristupa EU prema proširenju, u kojem je izuzetno važan postao geopolitički pristup, što predstavlja šansu za bržu integraciju Ukrajine.
Međutim, da bi se to ostvarilo, unutar Unije mora se provesti rasprava o ključnim pitanjima njenih apsorpcijskih kapaciteta – uticaju ulaska Ukrajine na budžet, na ključne politike poput poljoprivrede i kohezije, kao i na proces donošenja odluka.
Ukrajina mora biti svjesna da dio država, poput Nizozemske, zbog toga ima rezerve prema njenom članstvu, rekao je hrvatski premijer.
"Jedno je politička aspiracija, a drugo je stvarni konsenzus o pridruživanju i njegovom datumu", kazao je Plenković, javlja Hina.
Finski predsjednik je na panelu kritikovao argument da Rusija ne želi završiti rat jer „vjeruje da može napredovati“ na ratištu.
"Rusija zapravo ne želi kraj rata jer je to preskupo za Putina – neće moći platiti ruske vojnike kada rat jednom završi", rekao je Stubb.
Finski predsjednik je naveo da ruska ekonomija „pati“, spominjući „nepostojeći ekonomski rast“, stopu inflacije koja bi do kraja godine mogla porasti do 30 posto te kamatne stope od 16 posto.
Rusija pritom gubi i veliki broj vojnika, pa će nastavak podrške Kijevu i ekonomskog pritiska na Rusiju, prema njegovom mišljenju, dovesti do pobjede Ukrajine.
Plenković je, osvrćući se na Stubbove tvrdnje, rekao da je „ključni problem“ to što slabljenje ruske ekonomije nije rezultiralo političkim promjenama u Rusiji.
"U drugim okolnostima imali bismo građanske pokrete, civilno društvo, medije, nezavisne institucije i opoziciju, a toga tamo ne vidimo, niti naznake da će se to promijeniti", rekao je hrvatski premijer.