Loader
Pronađite nas

Evropa "opsjednuta" kafom: Proizvodnja porasla za 15 procenata

Evropska komisija po prvi put ima dva komesara za zdravstvo

    António Costa preuzima čelnu poziciju Europskog vijeća: Novi izazovi i političko jedinstvo

    Costa novi čelnik Europskog vijeća (Izvor: AP Photo/Omar Havana)
    Euronews.ba
    Objavljeno

    António Costa preuzet će dužnost predsjednika Europskog vijeća 1. decembra u sklopu novog institucionalnog ciklusa EU.

    ADVERTISEMENT

    Došlo je do smjene na čelu u Bruxellesu. Charles Michel, odlazeći predsjednik Europskog vijeća, predao je palicu (ili u ovom slučaju zvono) svom nasljedniku António Costi.


    Kratka ceremonija obilježena pozivima na političko jedinstvo u suočavanju s izazovima.


    "Jedini pravi način da budemo istinski patrioti je da osiguramo suverenitet, da izgradimo zajedničku Europu. Jer samo zajedno možemo se boriti za sigurnost, stabilnost i mir na našem kontinentu. Samo zajedno možemo postići zajednički prosperitet, ekonomski rast i klimatsku tranziciju“, rekao je Costa pred okupljenim dužnosnicima i diplomatima.


    "Jedinstvo je krvotok Europske unije.“


    Costa, bivši premijer Portugala, preuzet će dužnost 1.deembra, kada počinje i novi mandat Ursule von der Leyen na čelu Europske komisije. Njegov mandat trajat će dvije i pol godine, uz mogućnost jednokratnog produljenja.


    Von der Leyen i Michel imali su poznat hladan odnos, koji datira od epizode "Sofagate“ u Turskoj.


    Costa namjerava zatvoriti ovo poglavlje i "blisko surađivati“ s von der Leyen kako bi "ojačali međusobne akcije“, rekao je visoki dužnosnik EU.


    Kao predsjednik Europskog vijeća, on će pripremati i moderirati samite EU, na kojima lideri postavljaju političku agendu budućnosti bloka. Ova pozicija nema izvršna ovlaštenja i uglavnom je usmjerena na predstavljanje i koordinaciju.


    U svom govoru, nadolazeći predsjednik prikazao je sebe kao graditelja mostova i naglasio da „razlike u mišljenju“ među državama članicama, koje su česte i brojne, treba poštovati, a ne tretirati ih kao „problem“.


    "Imamo 27 različitih historija i kultura, i na svijet gledamo s različitih geografskih pozicija. Ta raznolikost je potpuno prirodna. Obogaćuje nas i možemo je, zapravo, iskoristiti. To je snaga Europe“, rekao je 63-godišnji Costa.


    Janis A. Emmanouilidis, zamjenik izvršnog direktora Europskog centra za politiku (EPC), smatra da će Costa biti glasniji u iznošenju svojih stavova, ali će istovremeno nastojati držati sve lidere na istoj strani.


    Costa „će pokušati postići kompromise, pronaći konsenzus – nadamo se kompromisima – ne na najnižem zajedničkom imenitelju, jer to nije ono što Europa trenutno treba“, rekao je Emmanouilidis za Euronews.


    Kada preuzme dužnost, Costa će postati najistaknutija figura socijalističke obitelji u Bruxellesu, zajedno s Teresom Riberom, prvim izvršnim potpredsjednikom Komisije.


    Za socijaliste, ova dva imenovanja su ključna za očuvanje određenog stupnja utjecaja dok blok nastavlja s desnim političkim pomakom.


    Costa namjerava razviti dobar odnos s von der Leyen (Izvor: Europska unija, 2024.)


    Agenda Antónia Coste


    Među Costaovim glavnim prioritetima bit će podrška Ukrajini, obrambena politika, konkurentnost, upravljanje migracijama i reforma proračuna EU, teme koje je von der Leyen također istaknula za svoj drugi mandat.


    !Mir ne može značiti mir na groblju. Mir ne može značiti kapitulaciju. Mir ne smije nagrađivati agresiju. Mir u Ukrajini mora biti pravedan. Mora biti trajan. Mora se temeljiti na međunarodnom pravu“, rekao je Costa.


    "Ovaj rat je na europskoj zemlji, ali u pitanju su univerzalna načela koja su utemeljena u Povelji Ujedinjenih naroda.“


    Još jedno područje koje će biti posebno pažljivo praćeno bit će proširenje, osjetljivo područje u kojem je jednoglasnost među liderima ključna za napredak.


    Albanija, Bosna i Hercegovina, Gruzija, Moldavija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija, Turska i Ukrajina trenutno su kandidati za pristupanje bloku (Turska je dugo zamrznula svoj zahtjev, dok je Gruzija stavila svoj zahtjev na čekanje).


    Costa vjeruje da bi pregovori o pristupanju trebali napredovati bez "umjetnih vremenskih rokova, ali i bez nepotrebnih prepreka“.


    Ovo predstavlja odstupanje od pristupa Charlesa Michela, koji je poznato postavio rok 2030. godine za proširenje, što Komisija, koja ocjenjuje napredak svakog kandidata, nije podržala.


    "Proširenje na Zapadni Balkan i naše istočne susjede snažan je alat za mir, sigurnost i prosperitet, a geopolitička nužnost“, rekao je.


    U još jednoj promjeni u odnosu na Michela, Costa želi da samiti EU traju samo jedan dan, a da se nacrti zaključaka izrade do trenutka kada lideri sjednu za stol, čak iako bi to moglo biti nemoguće za ključne diskusije poput proračuna.


    Nadolazeći predsjednik također želi organizirati "neformalne sastanke“ izvan sive institucionalne sfere Bruxellesa kako bi lideri mogli raspravljati o najvažnijim temama na agendi "bez pritiska donošenja odluka“, rekao je prethodno citirani visoki dužnosnik. Prvi takav sastanak planiran je za 3. veljače i bit će posvećen obrani, a prisustvovat će mu i glavni tajnik NATO-a Mark Rutte.


    "Ovi sastanci omogućit će da ideje konvergiraju u određenom smjeru“, objasnio je dužnosnik.


    Costa, čiji je otac bio napola Francuz-Mozambičan i napola Indijac, prva je osoba tamne puti koja je zauzela visoku poziciju u povijesti bloka.

    Možda će vam se svidjeti

    Josep Borrell izdao posljednje upozorenje: EU je dostigla "tačku pucanja" u Ukrajini