Štrajkovi i protesti koje predvode sindikati počeli su širom Francuske u četvrtak ujutro, a do sada je uhapšeno 30 osoba.
ADVERTISEMENT
Nacionalna policija Francuske saopćila je da je u ranim jutarnjim satima zabilježeno 40 blokada i 30 hapšenja, javio je BFM TV.
Odlazeći ministar unutrašnjih poslova Bruno Retailleau rekao je novinarima da je već bilo nekih pokušaja blokada u Parizu i pokušaja sabotaže vodovodne mreže na Martiniku.
Demonstranti su se okupili i u departmanima Var, Caen, Finistere i Toulon.
Škole nisu izuzete iz štrajka pa je jedna srednja škola u Parizu blokirana od strane učenika, dok se 33 posto nastavnika u osnovnim školama pridružilo obustavi rada.
Mobilizaciju, koju predvode najveći francuski sindikati, izazvao je kontroverzni budžetski prijedlog bivšeg premijera Francoisa Bayroua.
Retailleau je u srijedu rekao da očekuje "vrlo, vrlo snažnu" mobilizaciju u više sektora, uključujući javne službe, obrazovanje, transport, poljoprivredu, industriju i zabavu.
Kako bi obezbijedilo proteste, Ministarstvo unutrašnjih poslova rasporedit će više od 80.000 policajaca i žandarma širom zemlje, zajedno s oklopnim vozilima, dronovima i vodenim topovima.
Prvi put od protesta "Žutih prsluka", širom Francuske će biti raspoređena 24 oklopna vozila Centaure, zajedno s desetak vodenih topova.
Oko 40 sindikalnih marševa planirano je širom zemlje, a preliminarne procjene pokazuju da bi u njima moglo učestvovati do 800.000 demonstranata.
Akcija od 18. septembra uslijedila je nakon mobilizacije "Blokiraj sve" prošle sedmice, koja je okupila gotovo 197.000 ljudi širom Francuske.
Francuska se suočava s rastućim političkim tenzijama nakon što je Bayrou izgubio glasanje o povjerenju u Nacionalnoj skupštini 8. septembra.
Bayrou, koji je u julu predstavio okvir budžeta za 2026. godinu, tražio je podršku za plan kojim bi se uštedjelo gotovo 44 milijarde eura (51 milijardu dolara) u sklopu napora da se smanji javni dug Francuske, koji sada iznosi 113 posto BDP-a.
Predsjednik Emmanuel Macron imenovao je ministra oružanih snaga Sebastiena Lecornua za novog premijera. On je dobio zadatak da održi konsultacije s političkim partijama prije formiranja vlade.
Francuska ima jedan od najvećih budžetskih deficita u Evropskoj uniji, od 5,8 posto BDP-a.
Pregovori o budžetu već duže vrijeme predstavljaju glavni izvor političkih napetosti.
Neuspjeh u postizanju dogovora o budžetu za 2025. godinu prošle godine doveo je i do pada vlade Michela Barniera u decembru, nakon što su se ljevičarske i krajnje desne partije ujedinile u izglasavanju nepovjerenja.
