ADVERTISEMENT

Po prvi put od početka ruske invazije na Ukrajinu, Poljska je oborila ruske jurišne dronove iznad teritorije NATO-a tokom noći srijede.

Poljska vlada je registrovala 19 dronova, od kojih su neki lansirani iz bjeloruskog zračnog prostora.

Nije bilo prijavljenih žrtava. Kuća u Wyryki-Woli, oko 16 kilometara od ukrajinske granice, teško je oštećena jednim od dronova.

Premijer Donald Tusk rekao je da alijansa shvata prijetnju "vrlo ozbiljno".

Ministarstvo odbrane Bjelorusije tvrdilo je da je i ono oborilo ruske dronove iznad svoje teritorije i da je između 23 sata u utorak i 4 sata ujutro u srijedu podijelilo informacije s Poljskom.

Tusk je, međutim, osudio činjenicu da je nekoliko dronova direktno iz bjeloruskog zračnog prostora ušlo u Poljsku.

Mogu li ruski dronovi stići do Varšave, Brisela ili Berlina?

U principu, da.

Dronovi Shahed proizvedeni u Teheranu, u Rusiji preimenovani u Geran-2, smatraju se da imaju domet do 2.500 kilometara i maksimalnu brzinu od 185 km/h.

S manje od 1.000 kilometara udaljenosti i granicom s Bjelorusijom i Ukrajinom, Varšava je ranjivija na moguće napade. Geranu-2 bi trebalo oko četiri sata da stigne do poljske prijestolnice, ako ga prethodno ne obore njene snage.

Udaljenost između Brjanska u Rusiji i Berlina je oko 1.500 kilometara, a let drona traje otprilike osam sati. Svaki dron koji pokušava stići do Njemačke morao bi preći poljski zračni prostor, vjerovatno aktivirajući protuzračnu odbranu.

Geografski bliže je ruska enklava Kalinjingrad. Na nešto više od 500 kilometara od Berlina, dronovi bi mogli stići do njemačke prijestolnice za manje od tri sata - iako bi, opet, prvo morali preći Poljsku.

Udaljenost između Brisela i Brjanska je samo 2.000 kilometara, što je i dalje unutar radijusa Gerana-2, iako bi do belgijske prijestolnice i sjedišta moći EU trebalo preko 10 sati.

Osim toga, dron bi morao preći i poljski i njemački zračni prostor. Vremenski okvir se ponovo smanjuje ako dron započne svoju rutu iz Kalinjingrada, smanjujući ga sa oko 10 sati na šest sati, sa samo 1.200 kilometara.

Čak se i francuska prijestolnica tehnički još uvijek nalazi u dometu Gerana-2. Da bi stigao do Pariza, dron bi morao putovati 11 sati neotkriven preko Poljske i Njemačke, prelazeći preko 2.200 kilometara.

U srijedu ujutro, prema izvještajima, poljska vojska je oborila Geran-2.

Ukrajinski kanali za praćenje ruskih napada na Ukrajinu objavili su mapu koja pokazuje da su ovi dronovi vjerovatno lansirani iz ruskih Kurske i Brjanske oblasti.

Do trenutka kada su stigli do Poljske, dronovi su već prešli skoro 1.000 kilometara.

Bespilotna letjelica Geran-2 duga je 3,5 metara, s rasponom krila od 2,5 metra, a nosi između 50 i 90 kilograma eksploziva.

Je li NATO spreman?

Rusija gotovo svakodnevno napada Ukrajinu stotinama dronova, koje presreću korištenjem niza oružja, uključujući mobilne jedinice s automatskim oružjem.

Prošle godine, programeri dronova "Divlji stršljeni" rekli su za Euronews da vjeruju da se zemlje NATO-a oslanjaju na sisteme protivvazdušne odbrane koji su previše skupi da bi se suprotstavili jeftinim dronovima, koji se obično raspoređuju u velikom broju.

U Poljskoj su borbeni avioni bili među sredstvima koja su korištena za neutralizaciju dronova.

Bivši američki general Ben Hodges napisao je na X da NATO nije spreman za takve scenarije ako nastavi s raspoređivanjem skupih borbenih aviona protiv jeftinih dronova.

"NATO i USEUCOM moraju hitno provesti odgođene vježbe protivzračne i raketne odbrane širom područja djelovanja kako bi se suprotstavili i odvratili buduće ruske napade", napisao je, dodajući da Kremlj trenutno "testira naše vrijeme odziva i sposobnosti".

Raspoređivanje borbenih aviona protiv dronova gotovo je uvijek ekonomski neracionalno: izvještaji sugeriraju da proizvodnja Shaheda košta samo 17.000 do 43.000 eura po komadu. Zbog svoje niske cijene, male visine i kamikaze dizajna, ponekad se nazivaju "krstarećim raketama za siromašne".

Operativna komanda poljskih oružanih snaga (DORSZ) podigla je nivo spremnosti kao odgovor na incident. Pored sistema na kopnu, u patrolu su stavljeni i avioni za rano upozoravanje.

Akcija u kojoj su učestvovali saveznici NATO-a sastojala se od dva F-35, dva F-16, helikoptera Mi-17, Mi-24 i jednog Black Hawka poslanih u to područje.

Može li Njemačka oboriti dronove iznad vlastite teritorije?

Generalni inspektor Bundeswehra Carsten Breuer rekao je ranije ove godine njemačkoj televiziji ARD da obaranje drona "nije bilo tako jednostavno", kao što se vidjelo u incidentu iz 2023. godine koji je uključivao dron iznad njemačke vojne kasarne.

U tom slučaju, dron nije bio ruski jurišni dron napunjen eksplozivom, već izviđačka bespilotna letjelica – obično se koristi za fotografiranje vojne ili kritične infrastrukture.

Do sada nijedan ruski jurišni dron nije ušao u njemački zračni prostor. U Njemačkoj je lanac odgovornosti složeniji kada su u pitanju izviđački ili špijunski dronovi.

Ako se dronovi vide iznad infrastrukture Bundeswehra, vojska mora odgovoriti proporcionalno, osiguravajući da nema rizika za prolaznike – posebno ako postoji neizvjesnost o tome da li je dron naoružan.

Ako se dronovi uoče iznad kritične infrastrukture, odgovornost pada na policiju.

Njemačko ministarstvo unutrašnjih poslova je u pisanoj izjavi za Euronews reklo da savezne i državne vlasti ostaju "u stalnoj razmjeni, uključujući i s operaterima infrastrukture i drugim zainteresovanim stranama".

Utvrđeni kanali izvještavanja i komunikacije su na snazi, dodalo je ministarstvo, ali se "saradnja prilagođava po potrebi, u skladu sa razvojem situacije prijetnji".