Djeca islamske vjere sada čine najveću vjersku skupinu u bečkim osnovnim i srednjim školama, pokazuju podaci gradske uprave za prošlu školsku godinu. Time je ponovo otvorena rasprava o integraciji, zajedničkim vrijednostima i ulozi škola u multikulturalnom društvu, piše Der Standard.
ADVERTISEMENT
Prema podacima ureda bečke gradske ministrice za obrazovanje Bettine Emmerling (liberalna stranka Neos), u školama koje pohađa oko 112.600 djece – od osnovnih i srednjih do polutehničkih i škola za djecu s posebnim potrebama – 41,2 posto učenika izjašnjava se kao muslimani. To je porast u odnosu na godinu ranije, kada ih je bilo 39,4 posto.
Kršćani sada zajedno čine 34,5 posto učenika, od čega je 17,5 posto rimokatolika i 14,5 posto pravoslavaca. Oko 23 posto djece nema nikakvu vjersku pripadnost, a manjinske grupe uključuju budiste (0,2 posto), Jevreje (0,1 posto) i pripadnike drugih vjera (0,9 posto).
Emmerling je pozdravila vjersku i kulturnu raznolikost Beča, naglasivši da grad potiče dijalog među zajednicama. No, upozorila je i na rezultate istraživanja koji pokazuju da su mladi muslimani u Beču u prosjeku religiozniji te skloniji izražavanju diskriminatorskih stavova.
„U Beču niko ne bi trebao zasnivati svoj način života na fundamentalističkom tumačenju vjerskih tekstova koje je neprijateljsko prema ženama, manjinama, državi ili demokratiji“, rekla je Emmerling za austrijsku agenciju APA, prenosi Der Standard.
"Među mladim muslimanima češći antisemitizam i diskriminatorski stavovi"
Dodala je kako su među mladim muslimanima češći antisemitizam, neprijateljstvo prema LGBTIQ osobama i otpor prema rodnoj ravnopravnosti.
Kao odgovor na te izazove, Emmerling predlaže uvođenje novog obaveznog školskog predmeta „Život u demokratiji“, koji bi se počeo predavati već u osnovnoj školi. Cilj je, kaže, da sva djeca – bez obzira na vjeru ili porijeklo – zajedno uče o ljudskom dostojanstvu, demokratskim vrijednostima i međusobnom poštovanju.
„Demokratija, vrijednosti i etika moraju se predavati na zajedničkoj osnovi“, rekla je Emmerling i pozdravila prijedlog ministra obrazovanja iz stranke Neos, Christopha Wiederkehra, da se predmet uvede i u nacionalni nastavni plan.
Prema njenim riječima, upravo su rane školske godine najvažnije za usvajanje znanja o različitosti, uključivanju i uzajamnom poštovanju.
Šire rasprave u Austriji i Evropi
Rasprava o novom predmetu odražava širu napetost u Austriji i drugim evropskim zemljama – kako uskladiti vjerske slobode s pripremom mladih za život u raznolikim i sve više multikulturalnim demokratskim društvima.
Austrija već dugo ima model vjeronauke koji se odvija odvojeno po vjerama, ali raste broj političara koji traže predmete u kojima bi sva djeca zajedno učila o demokratiji i društvenim vrijednostima.
Emmerlingin prijedlog uklapa se u aktuelne političke rasprave u Austriji, gdje su integracija, društvena kohezija i obrazovanje među glavnim društvenim pitanjima i prijeporima.