ADVERTISEMENT

Vremenski uslovi koji su podstakli smrtonosne šumske požare u Turskoj, Grčkoj i na Kipru pogoršani su klimatskim promjenama, pokazalo je novo istraživanje.

Brza analiza koju je sprovela organizacija World Weather Attribution (WWA) pokazuje da su vrući, suhi i vjetroviti uslovi, koji su doveli do širenja požara u tri zemlje, bili oko 22 posto intenzivniji zbog klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem.

Ovi nalazi slijede podatke koji potvrđuju da je 2025. godina postala najgora godina u Evropi po pitanju šumskih požara, s više od milion hektara izgorjelog zemljišta. Zaključno s 26. augustom, područje veće od Kipra i veće od ukupnog iznosa za bilo koju drugu godinu zabilježenu u požarima je opustošeno, prema podacima Evropskog informacionog sistema o šumskim požarima (EFFIS).

Istraživači upozoravaju da će se rizik od većih, teže kontrolisanih požara nastaviti povećavati ako svijet nastavi sagorijevati fosilna goriva. Ovi istovremeni požari već opterećuju resurse vatrogasaca, a intenzivniji događaji nadmašuju napore za prilagođavanje.

„Ovi rezultati su zabrinjavajući. Danas, s porastom temperature od 1,3°C, vidimo nove ekstreme u ponašanju šumskih požara koji su doveli vatrogasce do njihovih granica“, kaže Theodore Keeping, istraživač u Centru za politiku zaštite okoliša Imperial Collegea u Londonu, piše Euronews Green.

„Ali idemo prema porastu temperature do 3°C u ovom stoljeću, osim ako zemlje brže ne pređu na fosilna goriva.“

Klimatske promjene pripremile su teren za smrtonosne šumske požare

U junu i julu, stotine šumskih požara izbile su u istočnom Mediteranu.

Turska je najteže pogođena, sa 17 poginulih, među kojima su bili vatrogasci koji su poginuli kada je vjetar naglo promijenio smjer, ostavljajući ih zarobljene plamenom. Dvije osobe su poginule na Kipru, a jedna u Grčkoj. U ove tri zemlje, više od 80.000 ljudi je bilo prisiljeno na evakuaciju.

Klimatske promjene, kažu istraživači, postavile su temelje za ove požare u Turskoj, Grčkoj i Kipru utičući na vrijeme u mjesecima, sedmicama i danima koji su im prethodili.

Ukupna količina padavina tokom zime u regiji smanjila se za oko 14 posto u odnosu na predindustrijsko doba, prije nego što su ljudi počeli sagorijevati fosilna goriva. To je dovelo do sušnijih uslova ljeti, što je, u kombinaciji s intenzivnom suhom vrućinom, pripremilo biljke za izgaranje.

Analiza je pokazala da je sedmica "visoko isparavajućih" uslova koji uzrokuju isušivanje biljaka sada oko 18 posto intenzivnija i 13 puta vjerovatnija zbog klimatskih promjena.

Zatim su istraživači proučavali kombinaciju vrućih, suhih i vjetrovitih uslova koji su doveli do haotičnog širenja požara. Bez klimatskih promjena, slični događaji bi se dešavali samo otprilike jednom svakih 100 godina. Ali danas, s zagrijavanjem od 1,3°C, očekuju se otprilike jednom svakih 20 godina.

Ovi uslovi skloni požarima su ukupno postali oko 10 puta vjerovatniji i 22 posto intenzivniji zbog klimatskih promjena.

Na kraju, proučavali su ekstremne sjeverne vjetrove poznate kao Etezijanski vjetrovi. Otkrili su povećanje intenziteta vremenskih sistema visokog pritiska, poput onog koji je izazvao razorne požare. Nalazi se slažu s prethodnim istraživanjima iz regije, koja pokazuju da ovi Etezijanski vjetrovi koji rasplamsavaju požare postaju sve jači.

Požari u Evropi rizikuju prevelike napore gašenja požara

WWA upozorava da su, sa stotinama šumskih požara koji se događaju istovremeno širom Evrope, resursi za gašenje požara već opterećeni zbog globalnog zagrijavanja od 1,3°C.

Zaključno sa 21. augustom, Mehanizam civilne zaštite EU, koji koordinira podršku tokom vanrednih situacija, aktiviran je 17 puta za šumske požare ove godine, uključujući i one u Grčkoj, Španiji, Bugarskoj, Crnoj Gori i Albaniji tokom samo jedne sedmice.

„Sezona požara u Evropi još uvijek traje nekoliko sedmica, ali je već najgora ikada zabilježena na kontinentu, sa više od milion hektara izgorjelih požara“, kaže dr. Clair Barnes, istraživačica u Centru za politiku zaštite okoliša Imperial Collegea u Londonu.

Španija i Portugal su najteže pogođeni, zajedno čineći oko dvije trećine ukupne izgorjele površine EU ove godine. Nagli porast dogodio se između 5. i 19. augusta, prema podacima EFFIS-a - period koji se preklapao sa 16-dnevnim toplotnim talasom na Iberijskom poluostrvu.

Dr. Barnes dodaje da je WWA već započela brzu analizu šumskih požara u Španiji i očekuju da će i tamo pronaći tragove klimatskih promjena.

Kako se klima zagrijava, istraživači kažu da će se sve više zemalja širom Evrope morati uhvatiti u koštac s šumskim požarima koji opterećuju resurse. Na nekim mjestima, kažu, postoji rizik da ekstremni požari mogu nadjačati napore prilagođavanja.

U Turskoj, Grčkoj i na Kipru, zagrijavanje od 2,6°C, koje se očekuje prema trenutnim globalnim klimatskim politikama, dovelo bi do toga da periodi intenzivnih vrućina, suhoće i vjetrovitosti postanu devet puta vjerovatniji i 25 posto intenzivniji.

Dr. Bikem Ekberzade, istraživač na Evroazijskom institutu za nauke o Zemlji, Tehničkog univerziteta u Istanbulu, objašnjava da su šumski požari u Turskoj neočekivano dostigli vrhunac u junu ove godine, kada sezona obično pada u roku od četiri sedmice od sredine jula do sredine augusta.

„Ljudsko paljenje bilo je primarni uzrok, dok su meteorološki uslovi - posebno velike brzine vjetra na površini - doprinijeli brzom širenju i ozbiljnosti požara.“

Kada je vegetacija suha, a vjetrovi jaki, jednokratno paljenje može se brzo pretvoriti u veliki, teško kontrolisani šumski požar, dodaje dr. Ekberzade.

„A u svijetu koji se zagrijava, s većim preklapanjem između urbanih i divljih područja, veći, teži i smrtonosniji požari uskoro bi mogli postati norma.“

Može li se Evropa prilagoditi rastućim rizicima od šumskih požara?

Studija naglašava potrebu za naprednim naporima kako bi se smanjio rizik od izbijanja i širenja šumskih požara.

Trenutno se strategije u Turskoj, Grčkoj i Kipru fokusiraju na suzbijanje požara velikim snagama vatrogasaca i flotama aviona i helikoptera za gašenje požara vodom. Gotovo 650 vatrogasaca iz 14 različitih zemalja raspoređeno je prije sezone požara u područjima visokog rizika.

„Čak i sa stotinama unaprijed raspoređenih vatrogasaca, pojačanjima iz susjednih zemalja i avionima koji bacaju vodu, požari su bili razorni“, kaže Maja Vahlberg, tehnička savjetnica u Klimatskom centru Crvenog križa i Crvenog polumjeseca.

WWA kaže da, iako će međunarodna raspoređivanja poput ovog i dalje biti potrebna, veći fokus treba staviti na sprječavanje požara. To uključuje napore poput poboljšanja svijesti o riziku od požara u zajednici i strategije za upravljanje gorivom za požare, poput uklanjanja ili mijenjanja vegetacije.

„Naporan rad na implementaciji dugoročnih strategija upravljanja šumskim požarima koje proaktivno upravljaju dostupnošću goriva i osnažuju zajednice da se pripreme za šumske požare mora nastaviti pomagati u održavanju sigurnosti ljudi“, dodaje Vahlberg.