ADVERTISEMENT

Mnoge zemlje NATO-a znatno su povećale vojnu potrošnju posljednjih godina, nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. i zahtjeva predsjednika Sjedinjenih Država Donalda Trumpa europskim saveznicima da više ulažu u vlastitu odbranu.

Procjene saveza pokazale su da je još prošle godine više od 10 od 32 članice NATO-a bilo ispod cilja od 2 posto, koji je dogovoren 2014. godine. Podaci za 2025. pokazali su da su svi saveznici postigli taj cilj, pri čemu sedam ima minimalnih 2,0%, a nekoliko drugih tek neznatno više.

Članica saveza koja najveći udio svoje privrede troši na odbranu je Poljska s 4,48 posto, a slijede je Litva s 4 posto i Latvija s 3,73 posto, prema podacima. Jedine su to članice saveza koje u ovom trenutku premašuju novi cilj odbrambenih troškova od 3,5 posto BDP-a koji su čelnici NATO-a dogovorili na samitu u Haagu u junu.

Naime, u završnoj deklaraciji samita u junu navodi se obveza članicama od pet posto BDP-a do 2035., podijeljenih u dvije kategorije ulaganja. Od tog cilja, 3,5 posto godišnje odlazit će za temeljne odbrambene zahtjeve za postizanje ciljeva NATO-a o vojnim sposobnostima, dok će se preostalih 1,5 posto odnositi na zaštitu kritične infrastrukture, osiguranje civilne spremnosti i otpornosti, pokretanje inovacija i jačanje odbrambene industrijske baze.

Sjedinjene Države su na 3,22 posto, što je blagi pad ove godine u poređenju s prethodnim godinama, ali daleko ispred svih ostalih zemalja Sjevernoatlantskog saveza u apsolutnom iznosu.

Govoreći na otvorenju fabrike municije u Njemačkoj, glavni sekretar NATO-a Mark Rutte pohvalio je veće odbrambene troškove članica saveza, ali i dodao da je važno pretvoriti dodatni novac u vojne sposobnosti.

"Novac sam po sebi ne pruža sigurnost. Odvraćanje ne dolazi od 5%. Odvraćanje dolazi od sposobnosti... borbe protiv potencijalnih neprijatelja", rekao je Rutte.