Tokom posljednjih mjeseci, policije širom Evrope privele su desetine maloljetnika, neke stare svega 14 godina, pod sumnjom da su planirali napade na koncertne hale, tržne centre i vjerske objekte.
ADVERTISEMENT
Tako je, na primjer, četrnaestogodišnja djevojčica iz Crne Gore uhapšena u Austriji u maju prošle godine jer je navodno planirala napad na "nevjernike".
U njenom domu pronađeni su sjekira, nož i materijali povezani s Islamskom državom.
Još jedan tinejdžer istog uzrasta uhapšen je u februaru, optužen da je planirao napad na željezničku stanicu, saopštile su austrijske vlasti.
U Beču su prošle godine otkazana tri koncerta Taylor Swift nakon što su trojica mladića, starih između 17 i 19 godina, privedeni zbog sumnje da su osmišljavali napad koji bi, prema procjeni CIA, mogao imati katastrofalne posljedice i odnijeti stotine života, piše Dnevno.hr.
Sve veći broj mladih priključuje se internet zajednicama koje šire ekstremističke ideje, nasilje i teorije zavjere. Dok se SAD već dugo bore protiv nasilja u školama, u Evropi se kao glavna prijetnja ističu maloljetnici povezani s islamističkim grupama, piše Wall Street Journal.
Do ovog talasa radikalizacije među mladima dovela je kombinacija faktora: nikada dostupnija ekstremistička propaganda, širenje poruka putem društvenih mreža poput TikToka i globalni događaji poput rata u Gazi, koji je duboko uticao na novu generaciju.
Prema profesoru Peteru Newmanu sa londonskog King’s College-a, dvije trećine od 60 islamističkih ekstremista uhapšenih u Evropi tokom prvih osam mjeseci nakon izbijanja rata u Gazi u oktobru 2023. bili su tinejdžeri.
Istovremeno raste i prijetnja ekstremne desnice među mladima. U Belgiji je tako u januaru uhapšen četrnaestogodišnji dječak sa neonacističkim uvjerenjima, optužen da je planirao napad na džamiju. Trećina svih slučajeva terorizma u Belgiji od 2022. uključivala je maloljetnike, dok u Ujedinjenom Kraljevstvu gotovo svaki peti osumnjičeni za terorizam pripada toj starosnoj grupi. Tokom pandemije broj hapšenja zbog terorizma opao je u svim starosnim grupama osim – među djecom.
Internet kao glavni izvor radikalizacije
"Ono što je novo jeste sve veći broj mladih koji lično učestvuju u pripremi nasilnih napada, i to vrlo mladih", ističe Thomas Renar iz Međunarodnog centra za borbu protiv terorizma u Hagu.
Stručnjaci upozoravaju da se gotovo svi mladi radikalizuju putem interneta, što ih čini teško uočljivima za bezbjednosne službe.
Institut za ekonomiju i mir navodi da su 93% smrtonosnih napada na Zapadu u posljednjih pet godina izveli pojedinci bez podrške. Proces radikalizacije, koji je 2002. trajao 16 mjeseci, danas može biti završen za nekoliko nedjelja.
Na internetu, granice između ideologija postaju nejasne.
Mladi ekstremisti često spajaju stavove ekstremne desnice i džihadizma, koristeći sličan nasilan jezik i simbole. Terorističke organizacije na mreži plasiraju propagandu koja mladima daje podsticaj da djeluju sami, bez naređenja "odozgo".
Tip ekstremiste koji najviše zabrinjava evropske vlasti je Abdul Kerim Gadayev, devetnaestogodišnji čečenski izbjeglica u Belgiji. Ogorčen deportacijom oca, Gadayev je na internetu počeo da izražava želju da ponovi napad na parisku dvoranu Bataklan iz 2015, u kojem je ubijeno 90 ljudi.
Policija ga je prošle godine uhapsila zajedno s troje maloljetnika, dok su na njegovom telefonu pronađeni dokazi o planiranju napada i slike brutalnih zločina.
Na suđenju je tvrdio da nije shvatao da čini nešto loše, dok su ga stručnjaci opisali kao prototip "ekstremiste generacije Z" – usamljenog mladića koji je radikalne ideje usvojio preko društvenih mreža i aplikacija za dopisivanje.
Sve veća prijetnja za Evropu
Radikalizacija mladih dovela je do znatnog porasta terorističkih prijetnji u Evropi. Broj napada u EU se od 2022. do 2023. učetvorostručio na 120 slučajeva, dok je broj poginulih od terorizma porastao za 61%, navodi Global Terrorism Index.
Iako su mnogi napadi spriječeni, stručnjaci upozoravaju da se ekstremistička prijetnja razvija u pravcu koji je sve teže pratiti.
"Sadašnje istrage su složenije nego ikada prije", kaže Vickey Evans, čelnica britanske antiterorističke policije, koja poziva tehnološke gigante da preuzmu veću odgovornost.
Algoritmi društvenih mreža, potpomognuti vještačkom inteligencijom, sve efikasnije uvlače mlade u ekstremizam.
"AI danas radi ono što su nekada činili harizmatični regruteri – ali mnogo brže i masovnije", upozorava Julia Ebner, stručnjakinja za onlajn radikalizaciju s Oksforda.