ADVERTISEMENT

Više od tri godine nakon što su pobjegli od potpune ruske invazije na Ukrajinu, desetine hiljada ukrajinskih izbjeglica u Francuskoj suočavaju se s novom vrstom neizvjesnosti: smanjenjem budžeta i smanjenjem političke podrške.

Dok zemlje poput Njemačke i Poljske i dalje primaju većinu onih koji bježe od sukoba, Francuska ugošćuje samo 55.000 Ukrajinaca pod statusom "privremene zaštite" EU, u poređenju sa 1,18 miliona samo u Njemačkoj.

Od marta 2022. godine, status privremene zaštite omogućio je Ukrajincima da zaobiđu tradicionalni proces azila i brzo pristupe pravima kao što su radne dozvole, zdravstvena zaštita, škola za djecu i skromna naknada za tražioce azila do 426 eura mjesečno u Francuskoj.

Shema u Francuskoj, koja je trebala završiti u martu 2025. godine, konačno je produžena do marta 2026. godine zbog tekućeg sukoba.

Ali kako rat traje i ekonomski pritisci rastu, francuska vlada se suočava sa sve većim izazovom da nastavi podržavati ukrajinske izbjeglice.

"Došli smo do kraja sistema"

Jedan od glavnih problema je stanovanje. Neposredno nakon potpune ruske invazije, francuska država je mobilizirala više od 19.500 mjesta u hitnim skloništima za Ukrajince. Ali, prema nevladinoj organizaciji La Cimade, taj broj se od tada smanjio, pavši na 13.000 mjesta u 2023. godini, 9.000 u 2024. godini i 4.000 u 2025. godini.

Država je također uvela programe posredovanja pri iznajmljivanju poznate kao ILM, omogućavajući organizacijama i nevladinim organizacijama da iznajmljuju privatne stanove ranjivim ukrajinskim porodicama. Omogućeno je približno 30.000 domova, ali sada i ovaj sistem posustaje.

Prema vladinom biltenu koji je francuski premijer François Bayrou poslao u decembru 2024. godine, samo 11.000 ILM mjesta bit će finansirano u 2025. godini, što je daleko manje od potrebnog broja.

Drugi problem je što, iako organizacije koje osiguravaju stanove izbjeglicama prvo moraju izdvojiti novac za njihovo iznajmljivanje, njihovi vlastiti budžeti su dovedeni na rub.

Nadia Sollogoub, centristička senatorica i predsjednica senatske grupe prijateljstva Francuska-Ukrajina, pratila je ovaj razvoj događaja u stvarnom vremenu.

"U 2023. i 2024. godini, ova udruženja su unaprijed platila troškove stanovanja, ali kako je država bila u finansijskim poteškoćama, nadoknađivani su im tek 30. decembra svake godine, i to ne puni iznos“, rekla je za Euronews.

"Bojim se da će neke organizacije zbog toga prestati brinuti o Ukrajincima. Činjenica da državi treba dugo da im vrati novac stavlja ih u velike finansijske poteškoće i probleme s novčanim tokom.“

S obzirom na to da finansiranje presušuje, humanitarne grupe u Francuskoj strahuju od krize.

"Izbjeglice su veoma zabrinute jer je podrška presušila, a u Francuskoj smo u velikoj finansijskoj krizi, tako da oni zapravo ne znaju šta će se dogoditi. Nekada je bilo vrlo kontrolisano, ali sada smo zaista došli do kraja sistema“, rekao je Sollogoub.

Neke ukrajinske porodice sada žive u strahu od gubitka smještaja. U jesen 2024. godine, udruženja su oglasila uzbunu nakon što je nekoliko porodica na istoku Francuske dobilo obavještenja o protjerivanju iz ILM housinga.

Zahvaljujući medijskom izvještavanju i zagovaranju, dozvoljeno im je da ostanu, ali presedan je bio duboko uznemirujući, prema riječima Violete Moskalu, koja vodi francusko-ukrajinsko udruženje u regiji.

Privremena zaštita ili azil?

Štaviše, okvir programa privremene zaštite se testira. Francuske vlasti vrše pritisak na ukrajinske izbjeglice da podnesu zahtjev za azil.

Izbjeglice u okviru privremenog programa nemaju pravo na određene vrste socijalne pomoći, kao što su RSA (aktivni prihod solidarnosti) ili pomoć za osobe s invaliditetom. I što duže rat traje, to više privremena zaštita počinje ličiti na trajni limb.

Senatorica Nadia Sollogoub zalaže se za promjene. "Podnijela sam prijedlog zakona koji će Senat razmotriti 14. maja", rekla je.

"On bi omogućio onima koji ostanu pod privremenom zaštitom i IML shemom da imaju ista socijalna prava kao da im je odobren azil... osim što će se moći vratiti kući.“

Ona kritikuje pomiješane poruke vlade: "Na nacionalnom nivou, vlada i dalje govori: 'Evo nas, s rukama na srcu, naša ukrajinska braća koju dočekujemo sa svom našom velikodušnošću', osim kada je došlo vrijeme da se odluči o budžetu za 2025. godinu, nismo dobili sredstva za njihov smještaj.“

Od januara 2022. godine, Francuska je potrošila 4,32 milijarde eura na doček ukrajinskih izbjeglica, prema podacima Statiste.

U februaru je Parlament usvojio dugo očekivani i kontroverzni budžetski plan za 2025. godinu, koji ima za cilj smanjenje zapanjujućih 30 milijardi eura i povećanje poreza za 20 milijardi eura kako bi se deficit Francuske ograničio na 5,4% BDP-a ove godine.

Dok se državne sheme podrške bore s problemima, sve više Ukrajinaca traži azil.

U 2024. godini, Francuska je primila više od 11.800 zahtjeva za azil od Ukrajinaca koji su prvi put podnijeli zahtjev - četiri puta više nego prethodne godine, što Ukrajinu čini drugom najvećom zemljom porijekla za tražioce azila, nakon Afganistana. Ali to dolazi sa svojim komplikacijama.

"Naše vladine službe su već preopterećene zahtjevima za azil", rekla je Sollogoub za Euronews. "Potrebno je dosta vremena da se dobiju ovi dokumenti. Štaviše, ne radimo ono što smo u početku željeli."

Početni cilj, naglasila je, bio je stvoriti put za Ukrajince da se vrate kući kada rat završi, a ne prisiliti ih na dugoročni azil.

Za razliku od privremene zaštite, status izbjeglice sprečava nosioca statusa da se vrati u svoju domovinu.

Istovremeno, namjere Ukrajinaca da se vrate u svoju zemlju znatno su opale tokom vremena sa 52% u 2023. na 31% u 2024. godini, prema podacima Agencije EU za azil.

Iako Francuska ne smanjuje direktno podršku ukrajinskim izbjeglicama, to je nagovještaj šire promjene na kontinentu, gdje se podrška ukrajinskim izbjeglicama stalno smanjuje.

U decembru 2024. godine, švicarski parlament je ograničio privremenu zaštitu onima iz napadnutih ili okupiranih područja u Ukrajini. Njemačka i Estonija su također ograničile pomoć i pristup uslugama za Ukrajince.