ADVERTISEMENT

Plan, koji je u Briselu već nazvan "inicijativa Kallas", nastoji da ispuni prioritetne potrebe Ukrajine u borbi protiv ruskog agresorskog rata, sa posebnim naglaskom na artiljerijsku municiju, sisteme protivvazdušne odbrane, rakete, bespilotne letjelice i borbene avione.

Nesmrtonosne odredbe, kao što su obuka i oprema za ukrajinske brigade, također će biti uzete u obzir kako bi se osiguralo učešće neutralnih država članica.

Donacije se mogu dati putem direktnih isporuka hardvera ili finansijskih priloga, idealno dizajniranih da podstaknu kupovinu iz ukrajinske odbrambene industrije, koja se brzo širila u posljednje tri godine.

Kalas kaže da bi inicijativa trebala biti vrijedna "najmanje 20 milijardi eura" i "potencijalno" dostići 40 milijardi eura, prema najnovijoj verziji dokumenta od 13. marta u koju je vidio Euronews. Prethodni nacrt nije sadržavao jasnu ekonomsku cifru.

Formulacija plana je vrijedna pažnje.

Govori o zemljama "učesnicama", što implicira pomak ka koaliciji voljnih koja bi mogla – a možda i ne – korespondirati sa 27 država članica.

Mađarska je postala glasan kritičar vojne pomoći Ukrajini, došavši do toga da blokira zajedničke zaključke specijalnog samita prošle sedmice. Premijer Viktor Orbán opisao je ovu pomoć kao "proratnu" agendu koja se kosi s ciljem Donalda Trumpa da postigne nagodbu između zaraćenih strana. (Orban je odbio da kaže da li Vladimir Putin ima proratnu ili pro-mirovnu agendu.)

Gotovo dvije godine Mađarska je zadržala veto na 6,6 milijardi eura u fondovima u okviru Evropskog mirovnog fonda (EPF), koji bi trebao djelomično nadoknaditi državama članicama oružje i municiju koje šalju Ukrajini. Diplomate su pokušale na nekoliko načina da zaobiđu Budimpeštu i oslobode EPF, ali ništa još nije uspjelo.

Čini se da Kallas želi izbjeći istu grešku i svoju novu inicijativu predstavlja kao dobrovoljni plan koji bi mogao izbjeći negativno glasanje Mađarske. Slovačka, još jedan uporni kritičar vojne pomoći Kijevu, također bi mogla stati na put.

Najnoviji nacrt kaže da se "države učesnice ohrabruju" da daju nove priloge, jezik koji nije obavezan. Obećanja bi trebalo da budu saopštena Briselu do 30. aprila.

Osim toga, Kallas otvara koaliciju za zemlje izvan bloka, kao što su Ujedinjeno Kraljevstvo i Norveška, koje su postale blisko uključene u tekuće razgovore oko sigurnosnih garancija za Ukrajinu. Ranije ovog mjeseca, Norveška je povećala svoje obećanje za 2025. na 50 milijardi norveških kruna, što je ekvivalentno ogromnim 8,19 milijardi eura.

"Inicijativa Kallas otvorena je za treće države", potvrdio je u petak visoki zvaničnik EU. "Što više zemalja učestvuje, to je bolje ispuniti i potrebe Ukrajine da bude u jakoj poziciji na putu koji je pred nama."

Neriješena pitanja

Kallasov plan je predmet debate nekoliko sedmica u Briselu.

Predviđeno je da se o njemu ponovo raspravlja u ponedjeljak tokom sastanka ministara vanjskih poslova i ponovo u četvrtak tokom samita lidera EU. Potreba za jačanjem podrške Ukrajini postala je hitna kao odgovor na okretanje Trumpove administracije ka Moskvi i sve kritičniju retoriku protiv evropskih saveznika.

Visoka predstavnica želi da dobije političko zeleno svjetlo od država članica prije nego što svoj dokument od tri stranice pretvori u detaljniji projekat.

“Prvo politička volja, a onda slijedi ostalo”, rekao je visoki zvaničnik.

Međutim, ne očekuje se postizanje dogovora ni na jednom od ta dva sastanka zbog niza neriješenih tehničkih i političkih pitanja.

Kallas je predložila da se "dio" vojnog doprinosa uradi "u skladu" sa "ekonomskom težinom" svake zemlje, koristeći bruto nacionalni dohodak (BND) kao glavni pokazatelj kako bi se osiguralo da najveće zemlje daju najveće donacije.

Vjeruje se da se Francuska, na primjer, odupire ovoj formuli jer bi se zemlja obavezala na pozamašnu cifru za cijelu godinu, druga nakon Njemačke. Prema Institutu za svjetsku ekonomiju Kiel, Francuska je ispod Danske, Švedske i Nizozemske, mnogo manjih zemalja, kada je u pitanju vojna podrška.

Navodi se da Pariz radije bazira svoje odredbe na svojim finansijskim ciklusima i promjenjivim potrebama Ukrajine na terenu. Ali za druge vlade, BND je najprikladniji pokazatelj jer bi osigurao pravednu i proporcionalnu raspodjelu tereta.

"Veoma smo za plan, uključujući BND", rekao je visoki diplomata, govoreći pod uvjetom da ostane anoniman. "Hajde da vidimo da li su to prihvatile druge zemlje članice.“

"Plan pokušava zacrtati novi put naprijed, ali potrebno je mnogo diskusija" prije konačnog dogovora, dodao je diplomata.

Još jedno pitanje koje glavni gradovi žele da razjasne je računovodstvo: kako će se u zbirnoj cifri uzeti u obzir zaloge date posljednjih mjeseci. (Najnoviji nacrt govori o podršci koja je "pružena od 24. februara 2025.", treće godišnjice rata.)

Računovodstveni proces može uključiti vrijednost sigurnosnih garancija datih Ukrajini. To bi moglo biti od koristi Francuskoj jer je predsjednik Emmanuel Macron rekao da bi bio spreman staviti čizme na zemlju kako bi zaštitio potencijalni sporazum s Rusijom.

Zemlje također traže odgovore o tome kako će inicijativa Kallas integrirati 18 milijardi eura koje će EU isporučiti Kijevu kao dio izvanrednog zajma podržanog neočekivanim profitom od zamrznute imovine Rusije. Evropska komisija, koja je osmislila zajam, obećala je "maksimalnu fleksibilnost" kako bi Ukrajini omogućila da iskoristi prijeko potrebnu injekciju likvidnosti za nabavku naprednog oružja i municije.

Postavlja se dodatno pitanje koliko će plan biti efikasan u praksi ako se od početka gradi kao dobrovoljni plan bez jake pravne osnove.

"To se radi na dobrovoljnoj osnovi kako bi se zaobišla Mađarska", rekao je visoki diplomata iz druge zemlje. "Očekujemo da će ostali udružiti snage i staviti naš novac gdje su nam usta.“

"To je politički obavezujući sporazum, tako da očekujemo da ga svi ispune."