ADVERTISEMENT

Ministri zdravlja Belgije, Češke, Kipra, Estonije, Njemačke, Grčke, Latvije, Litvanije, Portugala, Slovenije i Španije pozvali su da se ove sedmice predloži Zakon o kritičnim lijekovima kako bi se integrirao u širu stratešku autonomiju i sigurnosne napore EU, čime bi se ta mjera efektivno stavila pod okrilje finansiranja odbrane.

Prijedlog, naveden u tekstu za Euronews, ima za cilj da se inicijativa pretvori u strateški program punog razmjera podržan sredstvima EU za odbranu.

“Zakon o kritičnim lijekovima mora poslužiti kao snažan instrument. Dio njegovog finansiranja trebao bi biti ugrađen u šire planove potrošnje EU za odbranu, uključujući finansijske mehanizme u novom paketu odbrane”, napisali su ministri.

"Na kraju krajeva, bez osnovnih lijekova, odbrambene sposobnosti Evrope su ugrožene", navodi se u tekstu.

Ovim potezom se želi pristupiti 800 milijardi eura za koje se očekuje da će Evropska komisija mobilizirati u naredne četiri godine kroz plan Rearm Europe, čije su glavne principe usaglasili lideri na prošlosedmičnom vanrednom samitu EU.

Plan predviđa povećanu potrošnju na odbranu i sigurnost država članica EU, olakšano aktiviranjem nacionalne klauzule o bijegu u okviru fiskalnog pravilnika EU - Pakta za stabilnost i rast - koji omogućava veću potrošnju u izuzetnim okolnostima.

Dodatnih 150 milijardi eura dolazilo bi iz novog odbrambenog instrumenta EU, koji bi omogućio Komisiji da se zadužuje na tržištima kapitala, izdaje obveznice i daje zajmove državama članicama.

Pitanje evropske sigurnosti

Ministri tvrde da je njihov prijedlog usklađen sa Zakonom o obrambenoj proizvodnji Sjedinjenih Američkih Država, koji označava farmaceutske lance kao pitanje nacionalne sigurnosti.

Američka vlada koristi ovaj akt za mapiranje kritičnih farmaceutskih lanaca nabavke, identifikaciju ranjivosti i direktne investicije ka jačanju domaće proizvodnje. Također omogućava izdavanje ugovora sa prioritetom, zahtijevajući od dobavljača da daju prioritet vladinim narudžbama.

"Evropa više ne može sebi priuštiti da sigurnost medicine tretira kao sekundarno pitanje“, naglasili su ministri. “Sve manje bila bi ozbiljna pogrešna procjena – ona koja bi našu ovisnost o kritičnim lijekovima mogla pretvoriti u Ahilovu petu evropske sigurnosti.”

Prijedlog zakona o kritičnim lijekovima ključni je zdravstveni prioritet Komisije i ima za cilj rješavanje ozbiljne nestašice osnovnih lijekova, poput antibiotika, inzulina i lijekova protiv bolova, unutar EU. Fokusira se na lijekove koje je teško nabaviti ili se oslanjaju na nekoliko proizvođača ili zemalja za opskrbu.

Očekuje se da će Komisija predstaviti prijedlog u utorak, nakon ubrzanog zakonodavnog procesa koji je izazvao zabrinutost zbog nedostatka odgovarajuće procjene uticaja.

U tekstu se ističe kako Evropa, nekada lider u farmaceutskoj proizvodnji, sada zavisi od Azije za 60-80% svoje ponude u sektoru. Ova zavisnost stvara značajne ranjivosti, posebno u slučaju prekida lanca snabdijevanja tokom krize ili sukoba.

“Ako se lanac opskrbe antibioticima prekine usred sukoba koji eskalira, rutinske operacije postaju visokorizične procedure, a infekcije koje se lako mogu liječiti mogu postati fatalne”, upozorili su ministri. "Strani akteri bi mogli da iskoriste ovu zavisnost, stvarajući veliki bezbednosni rizik za Evropu".

Implikacije na zdravstvene budžete

Prijedlog bi također mogao imati finansijske implikacije na zdravstvenu potrošnju u Evropi jer je sudbina posebnog lanca posvećenog zdravlju u sljedećem budžetu EU-a i dalje neizvjesna.

Program EU4Health, koji je uspostavljen kao odgovor na pandemiju COVID-19, prvobitno je dobio 5,3 milijarde eura, što je značajno ulaganje s obzirom na to da je zdravstvena politika prvenstveno u nacionalnoj nadležnosti.

Međutim, nedavna smanjenja budžeta, uključujući preraspodjelu 1 milijarde eura iz EU4Healtha za djelimično finansiranje paketa pomoći Ukrajini, izazvala su zabrinutost unutar sektora.

Rani nacrti sljedećeg sedmogodišnjeg budžeta EU sugeriraju da bi njegov zdravstveni dio mogao biti spojen s drugim fondovima ili čak potpuno eliminisan.

Predloženi mehanizam bi omogućio povećanje zdravstvene potrošnje barem na nacionalnom nivou labavljenjem budžetskih pravila EU, omogućavajući veće rashode bez kazni.

U praksi, to bi značilo da bi potrošnja na odbranu – potencijalno proširena na kritične lijekove – do 1,5% BDP-a bila izuzeta od ograničenja potrošnje EU na četiri godine.

Ostaje da se vidi hoće li Evropska komisija i europarlamentarci biti otvoreni da prihvate prijedlog ministara i ugrade ovaj pristup u zakonodavne razgovore o predstojećem Zakonu o kritičnim lijekovima.