ADVERTISEMENT

To pokazuje da "postoji veliko interesovanje za izbore", ocijenila je Savezna službenica za izbore Rut Brand. Pozvala je sve birače sa pravom glasa, koji još nisu dali svoj glas, da to učine i ostvare svoje glasačko pravo.

Biračka mjesta su otvorena do 18.00 časova.

Ovako velika razlika u izlaznosti u odnosu na prethodne izbore dijelom je i zbog toga što je veliki broj ljudi 2021. godine zbog pandemije korone glasao putem pošte. Ipak, izlaznost birača ove godine nesumnjivo je velika, znatno veća i od one iz 2017. kada je na biračkom mjestu do 14 sati glasalo 41 odsto birača, prenosi Euronews Srbija.

CDU u prednosti

Hrišćansko-demokratska unija (CDU/CSU) predvođena Friedrichom Merzom je u vođstvu sa osvojenih 28,5 odsto glasova na vanrednim parlamentarnim izborima u Njemačkoj, pokazuju izlazne ankete javnog servisa ZDF.

Na drugom mjestu je, prema prognozama, desničarska Alternativa za Njemačku (AfD) sa 20 odsto koja je time zabilježila istorijski uspjeh.

Socijaldemokratska partija dosadašnjeg kancelara Olafa Scholza osvojila je, prema anketama, 16,5 odsto glasova što je njihov najgori rezultat, prenose nemački mediji.

Zeleni su osvojili 13,5 odsto glasova, dok je na pjetom mestu stranka Ljevice 8,5. Slede liberali.

Među biračima je 2,3 miliona onih koji prvi put glasaju, ali 42 posto biračkog tijela čine osobe starije od 60 godina.

Više od sedam miliona birača s pravom glasa ima imigrantsko porijeklo, uključujući više od milion njemačkih državljana turskog porijekla, izvješatava agencija Anadolija.

Izbori u Njemačkoj (Izvor: AP Photo/Czarek Sokolowski)

Da li Njemačka ide ka još jednoj tropartijskoj koaliciji?

Ako liberalni FDP i ljevičarski konzervativni BSW obezbijede dovoljno glasova da uđu u Bundestag, koalicija od tri stranke bi mogla biti jedina održiva opcija.

Prema projekcijama ZDF-a, samo dvije alijanse bi imale većinu, za koje je potrebno najmanje 316 poslaničkih mjesta, prikladno nazvanih prema bojama koje predstavljaju različite stranke: koalicija „Njemačka” (CDU/CSU, SPD i FDP) sa potencijalnih 328 mjesta i koalicija „Kenija” (CDU/CSU, SPD i Zeleni) sa ukupno 37 poslanika.

"Ponoćna" koalicija između CDU/CSU i krajnje desničarske AfD dostigla bi tanku većinu sa 318 mjesta, ali kandidat za kancelara CDU Friedrich Merz odbacio je bilo kakav savez sa AfD.

Izgleda da ovog puta određene grupacije, poput koalicije „Jamajka” (CDU-Zeleni-FDP), „Kivija” (CDU-Zeleni) ili „Papaje” ne bi bile dovoljne, piše Euronews.

Rane projekcije ukazuju na značajan politički pomak, pri čemu je nemačka vladajuća koalicija pretrpela težak udarac.

SPD, Zeleni i FDP su obezbijedili samo 33,5% glasova — što je strmoglav pad u odnosu na ukupnih 52% u 2021. Takozvana koalicija „semafora“ kancelara Olafa Scholza sada mora da se suoči sa značajnim izbornim porazom, prema prvim izlaznim anketama.

Istraživanje INSA

Shodno ranijim anketama, demohrišćani (CDU/CSU) opozicionog lidera Friedricha Merza favoriti su za pobjedu na izborima, iako se ne očekuje da će dobiti dovoljno mjesta u parlamentu da sami formiraju vladu.

Podaci istraživanja Institita za nove društvene odgovore (INSA) pokazuju da savez desnog centra CDU/CSU ima 29,5 posto podrške birača, zadržavajući više od 14 procenata prednosti u odnosu na Socijaldemokratsku partiju (SPD) kancelara Olafa Scholza.

Krajnje desničarska Alternativa za Njemačku (AfD) dostigla je 21 posto u navedenoj anketi, čime je postigla najjači učinak na saveznim izborima do sada i pozicionirala se kao druga najmoćnija politička snaga u zemlji.

Istraživanje objavljeno u četvrtak pokazalo je da je skoro 27 posto birača ostalo neodlučno samo nekoliko dana prije izbora.

Analitičari očekuju koaliciju između demohrišćana i socijaldemokrata kao najvjerovatniji ishod, iako sa mnogo neodlučnih birača i složenim izbornim sistemom u Njemačkoj, ova projekcija ostaje neizvesna.