ADVERTISEMENT

Ovo je tek četvrti put u novijoj historiji poslije Drugog svjetskog rata, da se u Njemačkoj održavaju vanredni parlamentarni izbori i na njima će više od 59 miliona stanovnika te zemlje birati 630 zastupnika koji će imati mandat od četiri godine i zadatak da odaberu novog kancelara i vladu.

Na izborima učestvuje 29 stranaka, ali će samo 10 imati kandidata u svih 16 njemačkih saveznih pokrajina.

Uzimajući u obzir značaj Njemačke za BiH, ali i generalno Evropsku uniju, iskoristili smo priliku da o današnjim izborima razgovaramo sa ambasadorom BiH u toj zemlji Damirom Arnautom.

Euronews BiH: Prema gotovo svim reprezentativnim anketama predviđanja rezultata izbora u Njemačkoj su slični. Unija CDU/CSU - već sedmicama ima oko 30 posto podrške, AfD je stabilno na drugom mjestu sa oko 20 posto, SPD kancelara Olafa Scholza i Zeleni - dijele treće i četvrto mjesto s oko 15 posto. Kakav izborni rezultat očekujete i ko bi mogao formirati vlast? Ko bi mogao zauzeti mjesto kancelara?

Arnaut: Nije praksa iz ove pozicije iznositi bilo kakva detaljna predviđanja ili analize. Ono što mogu reći je da sve ukazuje da ćemo i u idućem periodu imati koalicijsku vladu, odnosno da nijedna stranka neće uspjeti sama formirati vlast. Također, sve mainstream stranke su eksplicitno i zvanično istakle da isključuju bilo kakvu mogućnost koaliranja sa AfD-om.

Euronews BiH: Prema Vašem mišljenju može li nova i stabilna koalicija konsolidirati stanje u Evropskoj uniji, a posebno u svjetlu posljednjih dešavanja u političkim odnosima između Unije i SAD?

Arnaut: Njemačka je ključna država članica EU i stoga je jako bitno za cijeli blok da Njemačka nakon ovih izbora što prije formira vladu, kako bi mogla uspostaviti srednjoročne smjernice u odnosu na strateška globalna pitanja. Pod tim, naravno, mislim i na pristup prema novoj administraciji u Washingtonu i saradnju sa EU partnerima, ali i na odnos prema Ukrajini, proširenju Evropske Unije, te naravno djelovanje s ciljem osiguranja mira i stabilnosti na zapadnom Balkanu. Istovremeno, sve do formiranja nove vlade, ustavni sistem ove zemlje garantuje da će postojeća vlada i kancelar Scholz nastaviti djelovati u punom kapacitetu, te nema govora o bilo kakvom zapostavljanju ključnih pitanja.

Euronews BiH: Nadovezujući se na drugo pitanje o mogućim koalicijama, prema vašem mišljenju, može li se u zavisnosti od rezultata izbora promijeniti odnos Njemačke prema BiH? Ako da onda na koji način? I kako bi sve to moglo uticati na euroatlanske aspiracije BiH?

Arnaut: Bez obzira ko bude činio vlast nakon ovih izbora, odnos prema Bosni i Hercegovini se ni u kom smislu neće promijeniti. Naprotiv, sve mainstream stranke su ujedinjene oko ključnih pitanja koje se tiču naše zemlje, poput potrebe očuvanja robusne misije Althea u sklopu EUFOR-a, alternativnog djelovanja ukoliko Rusija pokuša ugroziti opstanak te misije, napretka naše zemlje ka punopravnom EU i NATO članstvu kroz ispunjavanje zadatih kriterija, te jačanja ekonomske, kulturne i svake druge saradnje sa Bosnom i Hercegovinom. Glasanje svih tih stranaka, bez obzira jesu li u datom trenutku bili vlast ili opozicija, u proteklim decenijama to dokazuje, ali su i najrecentnije izjave njihovih zvaničnika i izborni programi usmjereni u tom pravcu.

Euronews BiH: Može li promjena vlasti i kakva promjena vlasti mogla uticati na stav zvaničnog Berlina prema ratu u Ukrajini?

Arnaut: Promjena vlasti, ako do nje dođe, neće sama po sebi na to uticati. Konkretno, da nije došlo do ovakvog zaokreta od strane zvaničnog Washingtona, politika Berlina prema ratu u Ukrajini bi se, u većoj mjeri, nastavila bez obzira na rezultate ovih izbora. No činjenica je da će nova njemačka vlada, ma ko je činio, svoju politiku prema Ukrajini modelirati u skladu s onim što bude moguće u svjetlu poteza SAD-a. To su, jednostavno, realnosti novonastalih geopolitičkih okolnosti.

Euronews BiH: Prema vašem mišljenju koji je osnovni prioritet za novu vlast u Njemačkoj? Ekonomija ili politika?

Arnaut: Ankete pokazuju da su osnovni prioiriteti za glasače ekonomija, migraciona politika i sigurnosna situacija u zemlji. Mainstream stranke su također svoje poruke fokusirale na te teme. Bez obzira ko bude činio vlast, pokušat će ispuniti svoja predizborna obećanja, a uspjeh svake će naravno ovisiti i od koalicionog kapaciteta.